što nas sve čeka?

U Hrvatsku se vratila inflacija. Poznati ekonomist upozorava: Treba se navikavati na život s njom, mogli bismo imati još jedno 'izgubljeno desetljeće'

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 18.05.2021 08:10
  • Objavljeno 18.05.2021 u 08:10
Željko Lovrinčević - ilustracija

Željko Lovrinčević - ilustracija

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: tportal, pixsell

Prošli mjesec stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila je 2,1 posto. Na prvi pogled, ništa dramatično ni spektakularno, ali zanimljivo, jer je to najviša stopa po kojoj rastu cijene u protekle tri godine. Poskupljenja roba i usluga izravan je udar na potrošača, svojevrstan porez koji svi plaćamo. Kako cijelom svijetu prijeti inflacija, raspitali smo se što čeka Hrvatsku i treba li strahovati da ćemo u svijetu nakon pandemije i dalje zaostajati uz traljave stope gospodarskog rasta i sve veće troškove života

Statistika pokazuje da su u travnju, u odnosu na travanj prošle godine, najviše poskupjele cijene goriva (25 posto), prijevoza (10 posto), alkohola i duhana (6 posto), rekreacije i kulture (2 posto), komunalija (1,4 posto) i zdravlja (1,2 posto). S druge strane, tvrdi Državni zavod za statistiku, pale su cijene hrane i bezalkoholnih pića, i to 0,6 posto, što su rijetki osjetili prilikom kupnje u trgovinama. Navodi se i da su za 0,1 posto pale cijene odjeće i obuće.

Analitičari Raiffeisen banke napominju da bi potrošačka inflacija svoj vrhunac mogla dosegnuti ljeti, tijekom turističke sezone. Isto tako kažu da je trenutna prognoza prosječne stope inflacije izložena 'uzlaznom riziku' te da bi u godišnjem prosjeku mogla iznositi 1,5 posto, što je u skladu s kretanjima na tržištu Europske unije i dokazuje da su Hrvatskoj i EU usklađeni gospodarski ciklusi.

Ono što ekonomiste diljem svijeta najviše brine snažan je rast proizvođačkih cijena u SAD-u i posebice Kini, koju pandemija koronavirusa kao da je zaobišla. U SAD-u na krilima proračunskih poticaja novog predsjednika Joea Bidena inflacija doseže tri posto (što je najviša stopa u 12 godina) dok su cijene dobara u proizvodnji u Kini skočile gotovo sedam posto, što će se prije ili poslije preliti na cijene gotovih, potrošačkih dobara.

Što nam se sprema, upitali smo Željka Lovrinčevića, ekonomista s Ekonomskog instituta Zagreb, jednog od najuglednijih domaćih poznavatelja makroekonomije. Uvodno, kao i ekonomisti RBA, upozorava na snažan rast sirovina i proizvođačkih cijena na globalnoj razini, posebno na tržištu Azije. Oporavak od korone u Aziji već je gotova stvar i za Lovrinčevića nije pitanje hoće li se dogoditi prelijevanje cijena u proizvodnji na potrošačke proizvode, nego je pitanje kad će se ono dogoditi. 'To je vrlo opasna situacija', dodaje.

Brine ga i golem višak novca u rukama globalno jakih ulagača koji ulažu i u imovinu, ali i u primarne sirovine, što dodatno steže inflacijski obruč. 'Opasno je i ako se inflacijska očekivanja ukorijene u dužem razdoblju, onda svi krenu u kalkulacije i inflacija se uračunava primjerice u ugovore o nabavi ili kolektivne ugovore. Centralne banke morat će birati između dva zla - zla da se probudi inflacija i zla da ranije pokušaju povlačiti monetarne poticaje, što vodi u rast kamata i problema u održivosti javnog duga', kaže nam sugovornik.

  • +27
  • +24

Koronavirus ima potencijal da u kratkom roku sruši sve prognoze

Izvor: Pixsell / Autor: Emica Elvedji

Stoga će središnje banke poput Europske središnje banke pokušati prebaciti lopticu na stranu fiskalnih vlasti, od kojih se može očekivati da preuzmu dugoročno poticanje realnog sektora. Fiskalna politika će naravno pokušati vratiti lopticu, a za Hrvatsku je tu važno znati da smo u vrlo specifičnoj situaciji.

'Uvodimo euro. Prebacivanje na teren fiskalne politike ne dolazi u obzir, što znači da će HNB biti pod pritiskom da nastavi opuštenu monetarnu politiku, ali kod nas će najveći amortizer biti novac iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost i ostalih fondova EU-a. Taj novac je jako značajan za održavanje stabilnosti cijena i smanjenje pritiska na državni proračun i zaduženje, a ne samo za oporavak', govori Lovrinčević.

  • +11
  • +8

Boris Vujčić, guverner HNB-a

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Prijašnja razdoblja u kojima su cijene rasle zbog rasta cijena sirovina nisu završavala najbolje. Povijesno, najčešće se pojavljivala stagflacija, u kojoj inflacija traje uz slabašan gospodarski rast i znala je trajati po cijelo desetljeće (recimo tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća), sve dok se nisu počistile bilance poduzeća i banaka od raznih loših plasmana. Lovrinčević je blago optimističan jer danas svijet pred sobom ima brojne nove tehnologije i priliku da s njima brže, uz višu proizvodnost, prebrodi loše razdoblje.

'No opet, danas imamo i koronavirus. Ako se u jesen pojavi neki novi soj i pohara svijet, sve postaje neizvjesno i ostaje otvoreno pitanje kako će izgledati oporavak ili kako će dugo trajati stagflacija. Opasno je i to što se u pandemiji dogodila i velika neravnoteža po pitanju raspodjele bogatstva - najbogatiji su se još obogatili dok će srednja klasa i siromašni plaćati - vraćati javne dugove kroz nove potrošačke poreze. To ne samo da je loše za njih, nego može dovesti do raslojavanja društva i pucanja društvenih niti, što je za ozbiljna društva i ozbiljan izazov', zaključio je Lovrinčević.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!