Cijena maslaca na europskom tržištu počela je padati, a očekuje se da bi se takav trend trebao preliti i na Hrvatsku. Iako je stručnjacima iz mliječnog sektora teško prognozirati kada će do toga doći i koliko će maslac koštati, ukazuju na podatak da se posljednjeg tjedna za kilogram maslaca u blokovima plaćalo 5,68 eura ili 44 kune u veleprodaji, što je za oko deset posto manje nego krajem rujna, kada mu je cijena dotaknula ovogodišnji vrh od 6,50 eura
Dok je prošle godine cijena kilograma maslaca stajala 51 kunu, tijekom ove narasla je na 66 kuna. Posljednjih tjedana 250 grama na hrvatskim trgovačkim policama prodaje se za od 18,99 do 26,99 kuna.
'Teško je prognozirati kada će to i kod nas doći i kolika će mu biti cijena. Imamo visok PDV i trgovačku maržu te kada se samo ovo uzme u obzir, to je više od pola cijene maslaca na polici trgovina', odgovara tportalu Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, udruženja koje okuplja najveće igrače iz mliječne industrije na hrvatskom tržištu.
vezane vijesti
Europske cijene bi se, kako prognozira, trebale na neki način preliti i na domaće tržište jer ne proizvodimo dovoljno pa gotovo svaki drugi kilogram maslaca koji pojedemo dolazi iz uvoza.
Dok se u Europi prosječna potrošnja po stanovniku godišnje penje na četiri kilograma maslaca, u Hrvatskoj se po stanovniku godišnje pojede upola manje. Posljednje dvije godine, prema podacima Croatiastočara, uvezli smo 3000 tona maslaca, sami smo proizvodili 1000 tona više od toga, izvozili 500 tona, a ukupna potrošnja dosezala nam je 6500 tona maslaca i dodatnih 1000 tona mliječnih namaza na bazi maslaca.
'Špica cijene bila je krajem rujna i iznosila je 6,50 eura po kilogramu. Posljednjih pet tjedana je u padu za oko deset posto', dodaje Bobetić.
Odraz je to ukupne situacije u Europi jer je zbog ekstremnih cijena potrošnja za maslacem počela padati iako je kupovna moć njihovih stanovnika gotovo 40 posto veća nego ona u Hrvatskoj.
'Kada cijene ovako ekstremno visoko narastu, onda počinje padati potrošnja. Kod maslaca je tipično i to što su se zalihe istopile, a određenih količina bi trebalo biti', objašnjava on.
Problemi u mliječnom sektoru kako u Europi tako i u Hrvatskoj kulminirali su 2015. i 2016. godine. Tržište se poremetilo uvođenjem ruskog embarga u rujnu 2014. Ukinute su potom i mliječne kvote pa je došlo do povećanja proizvodnje mlijeka, a lageri sireva i maslaca su se gomilali. No već prošle godine, a potom i ove, dolazi do pada proizvodnje mlijeka u Europi, čime se smanjuje i proizvodnja maslaca.
Tome se pripisuje i prodor na treća tržišta poput Kine, koja je otkrila prednosti maslaca, a samo u prvom ovogodišnjem kvartalu za 457 posto povećan je izvoz europskog maslaca na ovo dalekoistočno tržište u odnosu na isto razdoblje lani.
