Dow Jones ojačao je 0,66 posto, na 46.429 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,54 posto, na 6.591 bod, a Nasdaq indeks 0,77 posto, na 21.929 bodova. Ulagače je ohrabrila vijest da Iran razmatra prijedlog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa od 15 točaka za okončanje rata na Bliskom istoku. No, Iran je poručio i da prijedloge smatra pretjeranima, da traži suverenitet nad Hormuškim tjesnacem, kao i da ne kani pregovarati s Washingtonom.

Zbog nejasne situacije, na najvećoj svjetskoj burzi vlada oprez, na što ukazuje ispodprosječni obujam trgovanja. Na američkim je burzama vlasnika jučer zamijenilo 17,07 milijardi dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 20,7 milijardi.

'Puno je nervoze na tržištu zbog nejasne situacije, a kretanje cijena ponajviše ovisi o medijskim naslovima. Trenutno je prevladao optimizam jer bi američki prijedlog i iranski protuprijedlog mogli predstavljati put prema pregovorima', kaže Michael James, direktor u tvrtki Rosenblatt Securities.

Pozitivno je na tržište utjecao i pad cijena nafte, što je ponešto ublažilo strahovanja ulagača od jačanja inflacije. No, vrlo je neizvjesno kako će kriza na Bliskom istoku u konačnici utjecati na inflaciju i rast američkog gospodarstva, pa su sasvim splasnule nade da će američka središnja banka ove godine smanjiti kamatne stope.

Prije napada SAD-a i Izraela na Iran, ulagači su očekivali da će Fed ove godine kamate smanjiti u dva navrata za po 0,25 postotnih bodova i to je bila glavna poluga rasta cijena dionica. No, sada se više uopće ne očekuje smanjenje kamata Feda u ovoj godini.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,42 posto, na 10.106 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,41 posto, na 22.957 bodova, a pariški CAC 1,33 posto, na 7.846 bodova.