Prošloga utorka u Hrvatskoj je došlo do drastičnog porasta cijena goriva. Unatoč Vladinim mjerama, litra benzina umjesto dotadašnjih 1,54 eura, košta 1,62 eura, što je razlika od osam centi. Litra dizela umjesto 1,59 košta 1,75 eura, što je čak 16 centi razlike, a litra plavog dizela je poskupjela s 1,02 na 1,21 euro, što je 19 centi više.

Iz Vlade napominju kako bi bez mjera cijene goriva bile daleko više. Uz to, još 2. travnja, u jeku prvog vala sukoba SAD-a, Izraela i Irana, zbog kojeg je ozbiljno poremećen promet Hormuškim tjesnacem, Vlada je zatražila od Europske komisije da snizi europske trošarine na gorivo.

Prošloga tjedna, Bruxelles je dao zeleno svjetlo, što znači da će trošarine na bezolovni benzin moći biti snižene na najviše 21,95 centi, a na dizel za najviše 22,5 centa ispod minimalne razine EU-a od 1. kolovoza do kraja siječnja 2027. godine. Time bi se cijene goriva na domaćim benzinskim postajama mogle smanjiti.

Uz Hrvatsku, Švedska je jedina zemlja EU, koja je zatražila to izuzeće, a uskoro bi ga mogla dobiti i Slovenija. Naime, bivša Vlada Roberta Goloba je još na proljeće snizila trošarine na najnižu dopuštenu razinu u EU-u, dok je Vlada Janeza Janše protekloga tjedna na dva mjeseca zamrznula naknadu za energetsku učinkovitost te pristojbu za emisije ugljičnog dioksida. Sad će od EK zatražiti dopuštenje za dodatno snižavanje trošarina, piše Forbes Slovenija.

Naime, cijene goriva u susjednoj nam zemlji, znatno su više nego u Hrvatskoj, unatoč prošlotjednom pojeftinjenju. Litra eurosupera 95 stoji 1,60 eura, litra dizela 1,83 eura, a litra lož-ulja 1,44 eura. U odnosu na kraj veljače, unatoč državnim mjerama litra dizela i lož-ulja je skuplja za 35 centi, dok je benzin poskupio za 16 centi.

Tri mjeseca za odluku

Europska će komisija, nakon zaprimanja zahtjeva za snižavanjem trošarina ispod minimalne razine u roku od tri mjeseca odlučiti o njegovom odobrenju ili odbijanju. Slovenija svoj zahtjev planira argumentirati time što bi cijene goriva zbog sukoba na Bliskom istoku mogle ostati povišene još neko vrijeme.

Europska je komisija u obrazloženju prihvaćanja hrvatskog zahtjeva pojasniika da će ta mjera osigurati pristupačnije cijene energije za građane i gospodarstvo bez narušavanja funkcioniranje tržišta. Istovremeno, upozorila je da bi smanjenje poreza moglo smanjiti proračunske prihode i povećati potražnju za fosilnim gorivima, zbog čega takva iznimka mora biti strogo vremenski ograničena.

No, odobrenje Bruxellesa ne znači da će Hrvatska sniziti trošarine u potpunosti ili djelomično. Iz slovenskog Ministarstva financija podsjećaju da su nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku zadržali trošarine na minimalna 33 centa po litri, dok ih je Hrvatska na početku turističke sezone povećala.

Iako takve mjere pomažu vozačima i poduzećima, one istodobno znače manje prihode za državni proračun. Naime, nakon smanjenja trošarina, Slovenija je između ožujka i svibnja uprihodila 39 milijuna eura manje, nego što bi ubrala da je zadržala stare trošarine. Istovremeno, ukupni prihodi od trošarina na energente su u prvih pet mjeseci ove godine bili svega pet milijuna eura manji u odnosu na isto razdoblje lani. Uz to, smanjenje trošarina na gorivo bi značajno utjecalo na rebalans proračuna koji bi trebao biti predstavljen u rujnu.

Smanjenje PDV-a ne dolazi u obzir

Polemika se vodi i oko PDV-a na trošarine na gorivo. U Sloveniji smatraju da takav namet nepotrebno povećava cijene goriva. Dok pojedine oporbene stranke navode da žele tražiti od Bruxellesa izmjenu takvih pravila, iz Vlade navode da je određivanje PDV-a definirano Direktivom EU-a o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, koja ne dopušta isključivanje trošarina iz porezne osnovice.

Ta direktiva ne dopušta niti primjenu sniženih stopa PDV-a na motorna goriva, što je ujedno i odgovor kritičarima u Hrvatskoj, koji se pitaju zašto Vlada nije posegnula za tim rješenjem.