Viralna ekonomija

Carlsberg, Nike, McDonalds, Starbucks, Disney... Divovi svjetske ekonomije pokupili koronavirus, ima li im spasa?

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 05.02.2020 13:24
  • Objavljeno 05.02.2020 u 13:24
Stanovnici su pohrlili u supermarkete po namirnice nakon što su vlasti Makaa 4. veljače 2020. objavile da supaju na snagu izvanredne mjereme za suzbijanje epidemije koronavirusa

Stanovnici su pohrlili u supermarkete po namirnice nakon što su vlasti Makaa 4. veljače 2020. objavile da supaju na snagu izvanredne mjereme za suzbijanje epidemije koronavirusa

Izvor: EPA / Autor: TATIANA LAGES/EPA

Inicijalne procjene posljedica širenja koronavirusa ograničavale su se uglavnom na ugostiteljsku i turističku industriju, no s daljnjim širenjem zaraze raste i prijetnja globalnoj ekonomiji, posebno onom dijelu koji ovisi o dobavljačima ili potrošačima iz Kine

Najnovije brojke o tome da je broj zaraženih koronavirusom 2019-nCoV u Kini premašio 24 tisuće, i da je od posljedica zaraze dosad preminulo gotovo 500 osoba, pokazuju da prijetnja pandemije, usprkos dosad uvedenim mjerama zaštite, ne jenjava. Uz Kinu, zaraženi su identificirani u još barem dvadesetak država: od Australije i Filipina, preko Ujedinjenih Arapskih Emirata, Rusije, Njemačke, Švedske, Velike Britanije pa sve do Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, što svjedoči o opasnosti daljnjeg širenja opasnog virusa.

U utorak je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, World Health Organization) u sklopu svojeg redovitog dnevnog izvještaja o aktualnoj pandemiji uključila i informaciju da je održan savjetodavni razgovor s grupom predstavnika pedesetak multinacionalnih kompanija čime je posebno naznačen i gospodarski aspekt prijeteće zdravstvene situacije. Tržišta su ionako već u međuvremenu reagirala na opasnost širenja koronavirusa, no najnovije ekonomske i poslovne vijesti pokazuju da poduzetnici i ekonomisti i dalje vrlo pomno prate razvoj situacije i da je moguće konačne posljedice teško predvidjeti.

Za početak nesigurne prognoze stižu s tržišta sirove nafte. Cijena nafte je od početka ove godine skliznula za dvadesetak posto sa sedamdesetak na oko 55 dolara za barel, odnosno najnižu razinu u posljednjih godinu dana. Ovih se dana sastaju članice Organizacije država izvoznica nafte (OPEC, Organisation of Petroleum Exporting Countries) i nagađa se da bi sastanak mogao donijeti odluku o daljnjem smanjenju proizvodnje povrh ograničenja koja su na snazi još od 2016. godine.

Niža cijena nafte ide na ruke potrošačima i radi toga se može očekivati rast potrošnje što potiče globalnu ekonomiju. S druge strane, jeftina nafta nije dobra vijest za naftne korporacije kao niti za države koje veliki dio prihoda ostvaruju od izvoza tog energenta. Naftno-energetski div BP procjenjuje da bi koronavirus mogao srezati oko 40 posto nove potražnje za sirovom naftom ove godine, a to bi proizvođačima stvorilo pritisak na daljnje rezanje proizvodnje kako bi spriječili još jači pad cijena.

  • +14
  • +11

Cijena barela nafte pala je na oko 55 dolara zbog pada potražnje u Kini

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Kina je najveći svjetski uvoznik nafte, a tamošnja potražnja već je smanjena radi praznika za lunarnu novu godinu koju su dodatno produljeni nakon što su postali jasniji razmjeri epidemije. Pitanje je i u kojem će se ritmu otvarati tvornice i trgovine radi raznih ograničenja i karantena koji su uvedeni s ciljem sprečavanja širenja virusa. Poslovni portal Bloomberg piše da je kineska dnevna potražnja sirove nafte pala za 20 posto što je jednako zajedničkoj potrošnji Italije i Velike Britanije.

Inicijalne prognoze o gospodarskom utjecaju širenja koronavirusa označavale su ugostiteljsku, turističku i s njima povezane industrije kao one koje bi mogle najviše i najbrže osjetiti posljedice pandemije. Brojni avioprijevoznici su ukinuli letove prema Kini i unutar Kine, a mjere za sprečavanje širenja virusa su bitno ograničile i druga putovanja. Otkazane su premijere filmova, zatvoreni su Disneyevi zabavni parkovi u Šangaju i Hong Kongu, a u utorak je objavljeno i da će vrata svojih kasina na barem dva tjedna zatvoriti i 40 milijardi dolara vrijedna kockarska industrija u Makau. Bivša portugalska kolonija na kineskom jugu najveći je svjetski kockarski centar i već desetljeće i pol po kockarskim prihodima nadmašuje čak i Las Vegas. Uz kinesku turističku industriju posljedice će osjetiti i globalni ugostiteljski sektor jer su kineski turisti posljednjih godina postali vrlo bitan faktor industrije, posebno u jugoistočnoj Aziji. Naravno, smanjen će biti i dotok inozemnih turista u Kinu.

  • +37
  • +34

Koronavirus sve više paralizira Kinu

Izvor: EPA / Autor: FRANCK ROBICHON

No, reakcije pristigle od početka tjedna pokazuju da postoji opasnost da se zaraza u ekonomiji proširi i puno dalje. Danski proizvođač piva Carlsberg, kojem manjka pokrivenost globalnog tržišta koje uživaju njegovi veći konkurenti Anheuser-Busch InBev ili Heineken, i koji je ostvarivao dobre rezultate rasta u Aziji, objavio je da se sprema na "snažnije oscilacije u poslovnom okruženju" radi širenja koronavirusa čiji se potpuni utjecaj još ne može procijeniti.

Američki proizvođač sportske opreme Nike također je objavio da očekuje "značajan" udarac od koronavirusa jer planira privremeno zatvoriti polovicu prodajnih mjesta u Kini, dok je u preostalima prodaja smanjena. Nike je lani u kineskoj regiji ostvario 17 posto ukupnih prihoda. Iz Disneya je stigla informacija da će njihovi spomenuti zabavni parkovi biti zatvoreni dva mjeseca. Američki lanac brze prehrane McDonald's je objavio da je zatvorio dio svojeg prodajnog lanca u Kini, a isto su napravili i u lancu kafića Starbucks.

  • +7
  • +4

korona virus

Izvor: EPA / Autor: STRINGER

Smanjena potrošnja u Kini mogla bi traga ostaviti i na svjetsku industriju luksuza koja posljednja dva desetljeća bilježi vrlo dobar rast upravo u istočnoj Aziji. Modna kuća Ralph Lauren zatvorila je polovicu od svojih 110 trgovina u Kini, a posljedice se šire i puno dalje. Švicarski proizvođač satova Swatch koji proizvodi satove pod brendovima Breguet, Tissot, Omega i drugima i kojem je azijsko tržište važan izvor prihoda, otkazao je svoj glavni godišnji sajam koji se za mjesec dana trebao održati u Zürichu zbog "nepredvidljivosti" širenja koronavirusa. Švicarska je lani izvezla satove u vrijednosti većoj od 21 milijardu franaka od čega je u Aziju otišlo više od polovice iznosa, a u Kinu i Hong Kong više od petine.

Međunarodni ekonomski udarac mogla bi osjetiti i Rusija koja je, kako bi spriječila širenje virusa, odlučila zatvoriti granice s Kinom. Robna razmjena između Kine i Rusije je tijekom 2018. porasla za više od 25 posto i premašila vrijednost od 100 milijardi dolara, a barem 70 posto ruskog izvoza u Kinu čine nafta i plin, dok ostatak uglavnom čine druge sirovine i strojevi. Iz Kine u Rusiju, pak, stiže elektronika, odjeća i druga potrošna roba.

  • +7
  • +4

Vladimir Putin i Xi Jinping peku palačinke

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Sa sve duljim trajanjem epidemije počela su se postavljati i pitanja koliko dugo mogu izdržati korporacije čiji dobavljački lanci ovise o proizvodnji u Kini. Industrijski div Hyundai Motors je u utorak već objavio da obustavlja svoju proizvodnju u Južnoj Koreji. Grad Wuhan, koji se nalazi u centru epidemije poznat je po proizvodnji dijelova za automobilsku industriju, kao i po svojih pet tvornica koje proizvode ekrane s tekućim kristalima. Na tržištu su se već pojavile informacije da je obustava proizvodnje u njima dovela do rasta cijena televizijskih ekrana. Iz Kine dolazi polovica svjetske proizvodnje ekrana s tekućim kristalima.

S druge strane iz proizvođača mobitela Motorole, koji također ima proizvodnju u Wuhanu, izjavljuju da se mogu pokriti zahvaljujući kapacitetima u drugim proizvodnim lokacijama. Tehnološki div Apple, koji također dobar dio proizvodnje ima u Kini, objavio je da radi na tome da minimizira štetni utjecaj pandemije.

  • +8
  • +5

Završena izgradnja bolnice u Wuhanu u kojem proizvodne pogone ima Motorola

Izvor: Profimedia / Autor: Xiao Yijiu / Avalon Editorial / Profimedia

Širi mogući utjecaj koronavirusa i opskrbe robom za ljetnu sezonsku potrošnju, naravno, ovisi o tome koliko će dugo kineske tvornice ostati zatvorene i kako brzo će se vraćati u puni pogon. Dio proizvođača može izdržati nekoliko tjedana prilagođavanjem proizvodnje, no na dulji rok rizik je veći.

Izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva upozorila je da postoji mogućnost kratkoročnog usporavanja svjetske ekonomije, ali je dodala i da je još rano za dugoročnije prognoze. Iz kineskih državnih instituta mogu se čuti oprezne procjene da će zbog epidemije rast kineske ekonomije u prvom kvartalu pasti ispod razine od pet posto. Investicijska banka Goldman Sachs objavila je procjenu da će gospodarski rast u Kini usporiti na 5,5 posto. Nešto bolje indikacije očekuju se u idućih nekoliko dana s objavom dodatnih statističkih podataka o prodaji automobila, maloprodaji i uvozu nafte.

  • +3

Izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva

Izvor: AFP / Autor: N.N./AFP

Svjetske burze zasad relativno ravnodušno gledaju na moguće posljedice kineske zaraze, no na pojedinim tržištima ne nedostaje živosti. Početak tjedna bio je obilježen rasprodajom na kineskim burzama koje su se otvorile prvi puta nakon produljenih praznika za obilježavanje lunarne nove godine i prvi puta nakon što je pandemija postala ozbiljnijom prijetnjom. No, nakon ukupnog pada od gotovo osam posto u ponedjeljak, u utorak je došlo do preokreta i zahvaljujući ulagačima kojima je bio zadatak zaustaviti investicijski stampedo i povratiti vjeru u kinesko tržište, a iza kojih stoje kineske državne kompanije, cijene dionica su porasle za više od dva posto.

Postoje i procjene da bi zdravstvene probleme kineske ekonomije mogle iskoristiti druge države i tvrtke te uskočiti u dobavljačke lance te time izmjestiti kineske kompanije, a time bi poticaj dobile druge države. Američki tajnik za gospodarstvo Wilbur Ross je krajem prošlog tjedna izazvao kritike javnosti nakon izjave da bi epidemija koronavirusa u Kini mogla potaknuti povratak radnih mjesta u Sjevernu Ameriku. Isto tako, na burzama je već primijećen rast dionica farmaceutske i zdravstvene industrije, bilo da se radi o kompanijama koje su najavile da rade na proizvodnji cjepiva ili onima koje proizvode zaštitnu opremu za zdravstvene djelatnike i građane.

Američki ministar trgovine Wilbur Ross u epidemiji koronavirusa vidi priliku za američko gospodarstvo

Američki ministar trgovine Wilbur Ross u epidemiji koronavirusa vidi priliku za američko gospodarstvo

Izvor: EPA-EFE / Autor: MICHAEL REYNOLDS/ EPA-EFE

Općenito, u procjenama utjecaja pandemije koronavirusa 2019-nCoV najčešće se zasad spominju usporedbe sa sličnom pandemijom SARS virusa iz 2002. i 2003. godine. Oba virusa pogađaju dišni sustav zaraženih s time da je smrtnost kod SARS virusa nešto viša, ali je zaraza prije više od desetljeće i pol stala na oko 8000 osoba.

Tadašnja ekonomska šteta se procjenjivala na četrdesetak milijardi dolara i nije bitno utjecala na globalnu privredu, no situacija je danas dosta drukčija. Kina je tada predstavljala tek 4 posto svjetske ekonomije, a danas je njen udio četiri puta veći. Onda je većinom proizvodila najjeftinije proizvode dok danas ipak stvara i elektroniku i kompliciraniju robu, i tada je snažno rasla dok posljednjih godina njen ekonomski tempo opada. Ozbiljna prijetnja koronavirusa zdravlju kineskih građana postaje sve ozbiljnija prijetnja i zdravlju tamošnje ekonomije, ali i šire.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!