Babić kaže da je točno da povećanjem tečaja eura, zbog vezanosti kredita uz tečajne klauzule, stanovništvu prijeti bankrot, upozoravajući da ista situacija ne pogoduje ni bankama koje moraju zbog porasti rizika više izdvajati u rezervacije, čime se smanjuje njihov kapital.

Problem vidi u pohlepi banaka, naglasio je da bi povećanjem kamata 'kolega Bohaček (direktor HUB-a Zoran Bohaček - op. a.) zbog pohlepe mogao doći u probleme', a kao jedno od rješenja predložio je bankama da otpišu kamate na stambene kredite, a da im država zauzvrat garantira otplatu glavnica.

Prema Babiću, politika tečaja godinama je bila pogrešna jer je stimulirala uvoz, a destimulirala izvoz, te za posljedicu država ima golem deficit. Upozorio je da će dospjele obveze po osnovi vanjskog duga ove godine od 11,8 milijardi eura biti teško otplatiti. Na svjetskom je tržištu trenutno teško uzeti zajam i, ako ga uspijemo dobiti, bit će vrlo skup.

Za veliku zaduženost Babić je okrivio rastrošnost stanovništva koje se zbog povoljnih kredita banaka se previše zadužilo, kao i rastrošnost države.

'Jesu li nam trebale tolike arene u koje je ugrađen njemački parket i slovenske sjedalice? Što nam je trebao OIB kad JMBG nudi sve isto?' komentirao je Babić, dodajući da se svi zavaravaju da su najzaduženije Hrvatske ceste i HAC.

Iracionalna potrošnja dovela nas je, prema Babiću, do ove krize: 'Istina, lijepo se živjelo, ali kako? Tako da smo uvoz iz inozemstva financirali kreditima! No sve dolazi na naplatu, tako i ovo.'

Borba protiv recesije u Hrvatskoj temeljena je na nekoliko jazova. Prvi od njih je vremenski jaz u ekonomskoj politici. Drugi je spoznajni jaz: 'Naša Vlada nikako da spozna, odnosno da prihvati da je zemlja u krizi i ponaša se kao da je sve u najboljem redu.' Postoji još i administrativni te utjecajni jaz. Trebalo je djelovati brzo i energično, još u rujnu kad se spominjala kriza u financijskom sektoru.