Saborsku raspravu o novom Zakonu o kreditnim institucijama, kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s EU direktivom, zastupnici u Hrvatskom saboru u utorak su iskoristili kako bi dodatno naglasili važnost zaštite potrošača prilikom poslovanja s bankama
Predmet predloženog zakona su uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Hrvatskoj, uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Hrvatske mogu pružati bankovne ili financijske usluge, supervizija poslovanja kreditnih institucija, te zaštita potrošača, kazala je državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić.
vezane vijesti
Kao jednu od najvažnijih promjena navela je uvođenje jedinstvenih pravila za podružnice koje je osnovala kreditna institucija iz treće zemlje radi pružanja bankovnih usluga u državi članici EU. Uvodi se kategorizacija rizičnih i manje rizičnih podružnica iz treće zemlje, kazala je.
Predlažu se i dorade koje se tiču zaštite potrošača, jasnije su propisane obveze kreditne institucije u vezi s pružanjem predugovornih informacija ugovaranja usluga, objave i redovitog ažuriranja parametara promjenjive stope i dostave godišnjih obavijesti.
Osim toga, kreditnim se institucijama uvodi obveza da izrade i Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) dostave interne metodologije utvrđivanja strukture naknada za sve usluge koje imaju u ponudi za potrošače.
Banke će biti dužne građanima dati jasne, razumljivije i usporedive informacije
Zakon donosi stvarnu zaštitu potrošača, banke će biti dužne građanima dati jasne, razumljivije i usporedive informacije prije nego potpišu ugovor, nestaju sitna slova iz ugovora i potrošač će morati znati što potpisuje, koliki je rizik i koliko i što plaća, istaknuo je HDZ-ov zastupnik Ante Babić. I SDP-ov Boris Lalovac izdvojio je dio koji se odnosi na zaštitu potrošača, odnosno propisuje koje informacije potrošačima banke moraju pružati, na koji način se mora komunicirati i slično.
Jednom godišnje banka je dužna dostaviti potrošačima popis plaćenih naknada, morat će obavijestiti potrošača i o prodaji dugova agenciji za naplatu dugova, odnosno o promjeni vjerovnika, te o stanju ukupnog dugovanja na dan promjene, rekao je Lalovac.
Mostov zastupnik Božo Petrov (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića) smatra da bi javno trebalo objaviti standardiziranu i usporedivu tablicu svih naknada svih banaka u Hrvatskoj kako bi građani mogli birati banku na temelju činjenica, a ne reklama. Traži i objavu mjesečnog semafora prigovora građana za svaku banku, kao i javnu objavu postupanja Hrvatske narodne banke na nepravilnosti.
Damir Barbir (Centar) i Dalibor Paus (IDS) naglasili su pak potrebu većeg plasmana banaka prema mikro i malim poduzetnicima, odnosno proizvodnim gospodarskim djelatnostima.
„Banke u Hrvatskoj ostvaruju ogromne profite, no oni ne proizlaze iz ulaganja u razvoj, inovacije ili proizvodnju, nego prije svega iz mehanizama monetarne politike, iz kamata za sredstvima kod središnje banke, iz kredita građanima i bankarskih naknada”, kazao je IDS-ov Paus.
