Cijena nafte od 100 dolara po barelu kroz dulje vremensko razdoblje mogla bi osloboditi do 2,1 milijuna barela dnevno dodatne ponude u Južnoj Americi do sredine 2030-ih, objavila je u srijedu tvrtka za istraživanje energije Rystad Energy
Rystad sada predviđa da će barel nafte ove godine u prosjeku stajati 89 dolara. Još u siječnju bili su procijenili da će mu prosječna cijena iznositi 60 dolara. To bi za zemlje Južne Amerike trebalo značiti državne prihode veće za 43 milijarde dolara, izračunali su u Rystadu.
vezane vijesti
Bude li pak cijena nafte kroz dulje vremensko razdoblje iznosila 100 dolara, projekti vađenja u podmorju Brazila, Gvajane i Surinamu mogli u idućih deset godina osigurati dodatan više od milijun barela nafte dnevno, izračunali su u Rystadu.
Brazil je lani proizvodio oko 3,77 milijuna barela dnevno, prema službenim podacima, Gvajana u prosjeku 716 tisuća barela dnevno, a i Surinam bi trebao procvjetati, uz procjenu francuskog TotalEnergiesa da bi projekt GranMorgu trebao omogućiti pristup rezervama od nekih 760 milijuna barela nafte.
GranMorgu bi trebao proizvoditi 220 tisuća barela nafte dnevno, od 2028. godine, najavila je francuska kompanija.
Venezuela bi mogla povećati proizvodnju za 910 tisuća barela dnevno, uključujući 57 posto iz postojećih polja gdje se prosječni operativni troškovi kreću u rasponu od sedam do osam dolara po barelu, navodi tvrtka.
Proizvodnja u argentinskom polju Vaca Muerta trebala bi pak već do kraja desetljeća porasti za 400 tisuća barela dnevno, na milijun barela dnevno, a do 2035. trebala bi se popeti na 1,5 milijun barela dnevno, izračunali su u Rystadu, i to u scenariju sa "standardnim cjenovnim rasponom" i s Kinom u ulozi glavne izvozne destinacije.
Uravnotežene isporuke iz tog polja trebale bi krenuti od iduće godine, napominju u Rystadu.
Gvajana je već u prva dva ovogodišnja mjeseca proizvodila nešto više od 900 tisuća barela nafte dnevno, prema vladinim podacima, znatno više od prosjeka u 2025. godini koji je iznosio 716.000 barela dnevno.
Rast proizvodnje povezan je s razvojem velikog polja Stabroek u gvajanskim vodama Atlantskog oceana kojim upravlja američki Exxon Mobil.
Od prvog otkrića 2015. godine u bloku Stabroek odobreno je šest velikih projekata, a prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), proizvodnja bi do 2027. mogla premašiti 1,3 milijuna barela dnevno.
Gvajana dijeli naftom bogati bazen pod dnom Atlantskog oceana sa Surinamom, koji prema procjenama Američke geološke službe (USGS) iz 2000. sadrži iskoristivih više od 13,6 milijardi barela nafte i otprilike 900 milijuna prostornih metara plina.
"Južna Amerika trenutno je najvažniji svjetski izvor povećanja ponude nafte", rekla je viša potpredsjednica za istraživanje nafte i plina u Rystad Energyju Radhika Bansal.
