Ako vidite kameru za brzinu ili policijski radar, refleks je gotovo uvijek isti – noga ide s gasa. No problem je u tome što u mnogim slučajevima tada već kasnite.

Domet radara za mjerenje brzine značajno varira ovisno o uređaju, a kod nekih sustava mjerenje može početi i stotinama metara prije same kamere. U pojedinim slučajevima brzina se može zabilježiti i na udaljenosti do 1000 metara od mjesta gdje je uređaj postavljen.

Velika je razlika između različitih tipova radara i kamera:

• neki stariji modeli mjere brzinu na samo 10 do 40 metara
• drugi rade na udaljenosti do 100 metara
• napredni laserski uređaji mogu ‘uhvatiti’ vozilo već na 30 do 500 metara
• najmoderniji sustavi idu i do 1000 metara

Drugim riječima, raspon je ogroman – i upravo zato vozači često pogrešno procjenjuju situaciju.

Laserski radari posebno su precizni

Laserski uređaji, koje policija često koristi ručno, imaju jednu veliku prednost – mogu ciljati točno određeno vozilo čak i u gustom prometu. To znači da ne ‘hvataju’ samo opći promet, nego konkretan automobil, i to vrlo brzo nakon što uđu u domet uređaja.

Važno je razumjeti i kako funkcioniraju fiksne kamere. Iako ih možete vidjeti izdaleka, one obično snimaju samo određeni segment ceste. Kod nekih sustava, primjerice, precizno mjerenje odvija se unutar zone od oko 10 do 100 metara, gdje kamera može jasno očitati brzinu i registarsku oznaku. To znači da kamera ne ‘gleda’ cijelu dionicu, ali radar ili laserski uređaj može aktivirati snimanje puno ranije.

Ključni problem za vozače je u percepciji. Većina ljudi misli da radar počinje mjeriti tek kada ga vide, ali u praksi se mjerenje događa ranije - ponekad i stotinama metara prije.Zato naglo kočenje pred kamerom često nema nikakav učinak, jer je prekršaj već zabilježen.