Drugim riječima, ista vožnja autocestom u budućnosti ne mora nužno uvijek imati isti trošak. Zakon o naplati cestarine, objavljen u Narodnim novinama, među elementima koji mogu činiti ukupnu cijenu cestarine izričito navodi i 'naknadu zbog zagušenja'.

Kako stoji u Zakonu o naplati cestarine, riječ je o naknadi koja se može naplatiti po vozilu kako bi se nadoknadili troškovi nastali zbog zagušenja te kako bi se same gužve pokušale smanjiti.

Za vozače je posebno važan članak 11. Zakona. On propisuje da se naknada zbog zagušenja može naplaćivati za korištenje autoceste ili određene dionice na kojoj dolazi do zagušenja - i to upravo tijekom razdoblja u kojem gužva traje.

Viša cijena baš u vrijeme najveće gužve?

Takva mogućnost odmah otvara vrlo praktično pitanje. Bi li, primjerice, vožnja autocestom prema moru tijekom najopterećenijih ljetnih termina mogla biti skuplja nego prolazak istom dionicom kada nema velike gužve?

Zakonski okvir omogućuje naplatu naknade zbog zagušenja u razdoblju njegova trajanja, ali to ne znači da je već odlučeno da će se takav model primjenjivati niti da će svaka prometna gužva automatski značiti veću cijenu.

Ključna odluka nije na Hrvatskim autocestama niti na samom elektroničkom sustavu naplate. Zakon izričito propisuje da uvođenje i ukidanje naknade zbog zagušenja svojom odlukom uređuje Vlada.

Dakle, mogućnost postoji, ali za njezinu stvarnu primjenu potrebna je posebna odluka.

Zakon također propisuje da se takva naknada, ako bude uvedena, mora primjenjivati na sva vozila na nediskriminirajući način.

Zanimljivo je i što bi se događalo s novcem prikupljenim na taj način. Prihodi od naknade zbog zagušenja ne bi trebali završiti kao opći prihod koji se troši neovisno o mjestu na kojem je nastao.

Propisuje se da ih subjekti za naplatu moraju koristiti za rješavanje problema zagušenja upravo na autocesti ili dionici na kojoj je dodatna naknada naplaćena.

Propisi već poznaju skuplja i jeftinija razdoblja

Ideja da cijena korištenja autoceste ovisi o terminu putovanja nije potpuno nova u hrvatskim propisima.

Pravilnik o cestarini već predviđa mogućnost prilagođavanja infrastrukturne pristojbe radi smanjenja gužvi, bolje protočnosti i povećanja sigurnosti prometa.

Takva prilagodba može ovisiti o dijelu dana, vrsti dana ili dobu godine.

Drugim riječima, propisi poznaju mogućnost da se korisnicima koji određenom dionicom putuju izvan najopterećenijih termina ponudi niža cijena, dok se u vršnim razdobljima naplaćuje viša.

Pritom postoje ograničenja. Vršna razdoblja tijekom kojih bi se naplaćivala viša infrastrukturna pristojba ne smiju trajati dulje od šest sati dnevno, a sustav mora biti transparentan.

Još je važnije to što se na istoj dionici takvo prilagođavanje infrastrukturne pristojbe ne bi istodobno primjenjivalo s posebnom naknadom zbog zagušenja.

To su, dakle, dva različita mehanizma kojima se može pokušati utjecati na ponašanje vozača i rasporediti promet izvan najopterećenijih termina.

Cilj je dio prometa pomaknuti izvan špice

Logika takvog sustava relativno je jednostavna. Ako je prolazak određenom dionicom skuplji u trenutku kada je ona najopterećenija, dio vozača koji mogu birati vrijeme putovanja mogao bi krenuti ranije ili kasnije. Time bi se smanjio pritisak na autocestu tijekom prometnih vrhunaca.

To je posebno zanimljivo u Hrvatskoj, gdje tijekom turističke sezone pojedine autoceste i prilazi većim gradovima prolaze kroz razdoblja iznimno visokog prometnog opterećenja.

No novi Zakon ne znači da će, primjerice, subotnja vožnja prema moru automatski postati skuplja čim nestanu naplatne kućice.

On prije svega stvara pravnu mogućnost za takav model naplate.

Ako bi se u budućnosti uvodila nova ili bitno izmijenjena cestarina koja uključuje naknadu zbog zagušenja, Ministarstvo najmanje šest mjeseci prije njezina uvođenja mora o tome obavijestiti Europsku komisiju i provesti propisani postupak.

Na računu bi također morao biti posebno naveden iznos naknade zbog zagušenja ako se ona primjenjuje.

Novi elektronički sustav naplate zato ne treba gledati samo kao zamjenu za rampe i blagajne na autocestama. Tehnologija bez zaustavljanja vozila omogućit će znatno fleksibilniji sustav naplate, a zakon već ostavlja prostor i za različite modele određivanja cijene.

Jedan od njih mogao bi značiti upravo ono što vozačima neće biti osobito drago - skuplji prolazak autocestom baš onda kada njome svi žele putovati.