Dva nova američka izvješća prvi put su pokazala razmjere gubitaka američkog ratnog zrakoplovstva u gotovo sedmomjesečnom ratu s Iranom. Analizu podataka Pentagona i Ureda za proračun Kongresa (CBO), uz vlastito praćenje otvorenih izvora, objavio je The War Zone (TWZ). Brojke otvaraju i šire pitanje: koliko su američke zračne snage i zalihe streljiva spremne za eventualni sukob s puno snažnijim protivnikom poput Kine?
Američki glavni inspektor za obranu objavio je 14. rujna prvo tromjesečno izvješće o operaciji Epic Fury, s podacima o gubicima do kraja lipnja. Dan poslije CBO je objavio dodatnu procjenu, uključujući gubitke do 1. kolovoza i procjene troška njihove nadoknade. TWZ je potom, uz pomoć istraživača koji prate i analiziraju javno dostupne podatke, ažurirao pregled sve do 18. rujna.
Najviše su stradali dronovi
Najveći dio gubitaka odnosi se na MQ-9 Reaper, američke borbene i izviđačke dronove.
Glavni inspektor navodi da je uništeno do 30 Reapera, dok je CBO u svojoj računici evidentirao 24, uz jediničnu vrijednost od 30 milijuna dolara. To znači između 720 i 900 milijuna dolara izgubljene opreme. Potpuno opremljeni Reaper može vrijediti i oko 50 milijuna dolara, ovisno o senzorima, naoružanju i drugoj opremi.
No noviji podaci pokazuju i veće gubitke. Washington Post je u kolovozu, pozivajući se na američke dužnosnike, objavio da je izgubljeno najmanje 45 Reapera, oko četvrtine prijeratne flote. TWZ potom navodi još dva gubitka, čime ukupnu brojku podiže na 47, odnosno više od 1,4 milijarde dolara prema metodologiji CBO-a.
Američko ratno zrakoplovstvo u svibnju je imalo 135 Reapera, u odnosu na 165 na početku fiskalne 2026. godine. Zbog velikih gubitaka pokušava nabaviti preostale nove primjerke, ali prema podacima TWZ-a uspjelo ih je pronaći manje od deset. Istodobno se ubrzava razvoj jeftinijih nasljednika jer američka vojska sve teže može opravdavati gubitak platforme koja sa senzorima i opremom može stajati oko 50 milijuna dolara.
Nisu stradali samo dronovi
Velike gubitke pretrpjeli su i avioni s posadom.
Najviše je pogođena flota tankera KC-135 Stratotanker: dva su uništena, a do sedam oštećeno. U jednom incidentu, koji nije bio posljedica neprijateljske vatre, poginulo je šest američkih vojnika nakon pada jednog tankera u zapadnom Iraku.
U borbama su izgubljeni i F-15E Strike Eagle, kao i dvije letjelice MC-130J Commando II te četiri helikoptera MH-6 Little Bird tijekom operacije spašavanja posade oborenog F-15 u Iranu. Samo ta operacija predstavljala je više od 400 milijuna dolara gubitaka u letjelicama.
Jedan od najskupljih gubitaka bio je avion za rano upozoravanje E-3G Sentry. Iako je u izvješću američkog glavnog inspektora označen kao oštećen, CBO ga je tretirao kao izgubljenog i procijenio trošak zamjene na oko 500 milijuna dolara.
Zabilježeni su i udari po drugim letjelicama, uključujući F-35A, Black Hawk i Apache.
Računica već prelazi četiri milijarde dolara
CBO je do 1. kolovoza procijenio gubitke na oko 1,9 milijardi dolara, ali samo u kategoriji opreme koju Pentagon mora mijenjati u svojim planovima.
Ako bi se sve izgubljene platforme morale nadomjestiti današnjim dostupnim sustavima, procjena raste na 3,3 milijarde dolara. TWZ, uključujući kasnije gubitke i troškove popravka, procjenjuje da bi stvarni račun mogao prijeći četiri milijarde dolara.
No možda je još važniji problem ono što se dogodilo sa zalihama streljiva.
Pentagon ostao bez dijela ključnih projektila
Izvješća glavnog inspektora i CBO-a upozoravaju na strateške manjkove u zalihama streljiva i uska grla u proizvodnji.
CBO procjenjuje da su SAD od lipnja 2025. vjerojatno potrošile između polovice i dvije trećine zaliha projektila Patriot, THAAD, SM-3 i SM-6. Obnova tih zaliha, čak i uz povećanje proizvodnje, mogla bi trajati najmanje pet godina.
Pentagon je u međuvremenu dogovorio povećanje proizvodnje projektila Patriot i THAAD, ali CBO upozorava da su takvi procesi spori: od narudžbe do isporuke može proći tri do pet godina, a za potpunu obnovu zaliha potrebno je još više vremena. Prema TWZ-u, Pentagonov ukupni račun za rat trenutačno je veći od 38 milijardi dolara
Zašto Washington sada gleda prema Kini?
Upravo tu analiza postaje geopolitički važna.
Američki zapovjednik za Indo-Pacifik Samuel Paparo još je ranije upozoravao da uporaba američkog streljiva u drugim sukobima smanjuje spremnost za eventualni rat u Pacifiku. Kina proizvodi mnogo više balističkih i krstarećih projektila nego Iran, a raspolaže i znatno većom industrijskom bazom za njihovu proizvodnju.
CBO stoga upozorava da SAD nakon rata s Iranom imaju manje presretača na raspolaganju za eventualni sukob s Kinom. Problem je osobito ozbiljan jer bi američke baze u Pacifiku bile izložene velikom broju kineskih projektila.
