Jesen donosi jedan problem na cestama koji na prvi pogled izgleda potpuno bezazleno. Sloj lišća na asfaltu možda ne djeluje ni približno opasno poput snijega ili leda, ali nakon kiše može ozbiljno smanjiti prianjanje automobila.

Problem je posebno izražen kada se mokro lišće pod kotačima automobila zbije u kompaktan sloj. Guma tada više ne ostvaruje jednak kontakt s asfaltom, pa automobil može ranije početi kliziti pri kočenju, ubrzavanju ili prolasku kroz zavoj.

Najgore je naglo reagirati

Ako ispred sebe vidite veći sloj mokrog lišća, brzinu je najbolje smanjiti prije nego što dođete do njega. Kočenje treba biti postupno i završiti što je više moguće dok su gume još na čistom asfaltu.

Dok vozite preko lišća, izbjegavajte nagle pokrete upravljačem, snažno ubrzavanje i panično kočenje. Svaki takav potez od guma traži dodatno prianjanje upravo u trenutku kada ga imaju manje nego inače.

Isti princip vrijedi i za zavoj. U njega treba ući sporije i pokušati održavati što mirniju putanju, bez naglog dodavanja ili puštanja gasa.

Lišće skriva ono što se nalazi ispod njega

Smanjeno prianjanje nije jedini problem. Debeli sloj lišća može potpuno sakriti stanje površine ceste, pa vozač ne vidi rupu, oštećenje asfalta, lokvu ili rub kolnika.

Posebno treba biti oprezan s velikim nakupinama uz rub ceste. Ispod njih se može nalaziti dublja lokva, a prolazak kroz veću količinu vode već otvara mogućnost akvaplaninga.

Lišće može sakriti i oznake na kolniku. Pješački prijelazi, linije prometnih traka i druge oznake ionako mogu postati skliskije kada su mokre, a sloj lišća dodatno otežava njihovo uočavanje.

Problem je najveći na cestama kroz šumu

Najveće količine lišća očekivano se skupljaju na cestama uz drvorede i kroz šumska područja. Upravo su to često dionice s puno zavoja, promjenama nagiba i mjestima na kojima sunce teško dolazi do asfalta.

Zbog toga podloga može ostati vlažna dugo nakon što je kiša prestala. Na zasjenjenim dijelovima ceste mokro lišće može vas dočekati i kada je ostatak kolnika već potpuno suh.

Dodatni oprez potreban je rano ujutro. Pri nižim temperaturama vlažna cesta ionako pruža manje sigurnosne rezerve, a kasnije tijekom godine postoji i mogućnost pojave mraza.

ABS i kontrola stabilnosti ne mogu pobijediti fiziku

Moderni automobili imaju ABS, kontrolu proklizavanja i elektroničku kontrolu stabilnosti, ali nijedan od tih sustava ne može stvoriti prianjanje koje guma nema.

Elektronika može pomoći spriječiti blokiranje kotača ili stabilizirati automobil kada počne kliziti, no zaustavni put na skliskoj podlozi i dalje može biti znatno dulji nego na čistom i suhom asfaltu.

Zato razmak od vozila ispred treba povećati. Ono što je dovoljno prostora na suhoj cesti možda neće biti dovoljno ako automobil ispred naglo zakoči upravo na dijelu prekrivenom mokrim lišćem.