O DVA REFERENDUMA

Žustra rasprava u Otvorenom: Kada su Srbi došli u Hrvatsku i tko želi 'nacionalno čist Sabor'?

16.05.2018 u 22:28

Bionic
Reading

Koliko je potpisa do sada prikupljeno za dva referenduma; o izmjeni izbornog sustava i opozivu Istanbulske konvencije? Jesu li referendumska pitanja u skladu s Ustavom? Kako organizatori inicijative namjeravaju mijenjati hrvatski izborni sustav? Pitanja su na koja su u emisiji Otvoreno raspravljali Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke, Zvonimir Troskot iz Građanske inicijative Narod odlučuje, Krešo Beljak, predsjednik HSS-a, Kristina Pavlović iz Građanske inicijative Istina o Istanbulskoj te Furio Radin, potpredsjednik Hrvatskog sabora

Zvonimir Troskot iz Građanske inicijative Narod odlučuje kazao je kako su u prva tri dana prikupili 73 tisuće potpisa te kako su time zadovoljni s obzirom na to da pojedini gradonačelnici opstruiraju prikupljanje potpisa.

Kristina Pavlović poručila je riječkom gradonačelniku Vojku Obersnelu, koji je zabranio prikupljanje potpisa za referendume u Rijeci, kako konzumira demokraciju samo kada njemu odgovara jer je na svoju funkciju izabran demokratskim putem. 'Obersnel si uzima ulogu Ustavnog suda jer je na Ustavnom sudu da odlučuje o ustavnosti referendumskih pitanja', poručila je.

  • +2
Građanska inicijativa Narod odlučuje o ograničavanju prava na referendum Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Furio Radin smatra da su referendumi usmjereni protiv nacionalnih manjina i protiv žena. 'Stječe se dojam da tom deratifikacijom Istanbulske konvencije i izbacivanjem manjinskih zastupnika vi želite budućnost u kojoj će postojati samo Hrvati i ti Hrvati će moći mlatiti svoje žene', kazao je Radin.

Pavlović je odgovorila kako Hrvatska ima dovoljno dobre zakone za suzbijanje nasilja u obitelji, da Istanbulska konvencija tamo gdje je ratificirana nije donijela smanjenje nasilja u obitelji te kako Istanbulska konvencija zadire 'u samu bit čovjeka'.

Troskot je uzeo za primjer Luksemburg, a on ima 36 posto građana koji pripadaju nacionalnim manjinama. Tamo, kaže, manjine nemaju zastupnike u parlamentu. Estonija ima 31 posto nacionalnih manjina, a u parlamentu nemaju nijednog manjinskog zastupnika, kaže Troskot.

Krešo Beljak je kazao kako su to ljudi koji su se doselili, a ne kao 'Srbi, koji su kod nas dugo'. Kaže da se izborni zakon mora mijenjati, no da se ljudima tom bitnom temom baca pijesak u oči da se ne govori o aferi Agrokor, dodavši da su Srbi u Hrvatskoj od 15. stoljeća.

'Maske su pale. Oni žele nacionalno čist Sabor. Pripadnici manjina su naši prijatelji, oni dijele sudbinu s nama, naše sreće i tuge', kazao je Obersnel i iskoristio argument koji, kaže, ne voli povlačiti, a to je da su pripadnici nacionalnih manjina sudjelovali u Domovinskom ratu. Kazao je kako je predstavničko tijelo Grada Rijeke donijelo odluku o prikupljanju potpisa.

Troskot kaže da je to protuzakonito i protuustavno jer građanima Rijeke nije omogućeno sudjelovanje u referendumskom procesu.

Na pitanje jesu li osnivači dvije inicijative u sukobu, Troskot je kazao: 'Nama je pitanje svih pitanja izborni sustav. Nama je Istanbulska konvencija bila polazna točka.'

Radin je kazao kako su maske pale jer ne postoji ustavna mogućnost da zastupnici imaju različite ingerencije. To bi značilo, kada se glasa o povjerenju Vladi ili o proračunu, da se treba dignuti i izaći jer se kaže: 'Ja sam zastupnik za smeće, a ne za Vladu', karikirao je Radin.

'Zašto niste napravili ono što ste iz dubine duše željeli?', kazao je Radin, a smatra da je inicijativa Narod odlučuje usmjerena protiv srpske nacionalne manjine.

Beljak je za kraj kazao da HSS nikada neće podržati nikakvu inicijativu Željke Markić, na što je Troskot poručio da iza inicijative Narod odlučuje ne stoji ona, nego narod.