Župani protiv reforme lokalne samouprave Ministarstva uprave

Predsjednik HZŽ šibensko-kninski župan Goran Pauk izjavio je novinarima kako je ministrica uprave Dubravka Jurlina-Alibegovićpredstavila prijedlog te reforme, dodavši kako su župani u raspravi ocijenili kako reforma treba biti cjelovita, obuhvatiti državnu upravu te lokalnu i regionalnu upravu i samoupravu i poreznu reformu, koja bi u konačnici trebala donijeti decentralizaciju funkcija i financija.

To bi jedinice lokalne, područne i regionalne samouprave trebalo učiniti puno učinkovitijima, jačima i konkretnijima u pružanju usluga građanima. Reforma treba utvrditi teritorijalni ustroj zemlje, provesti decentralizaciju, jer smo najcentraliziranija država u Euorpi, kazao je Pauk.

Smatramo da su županije, kao teritroijalne i adminstrativne cjeline, zadane odavno i takve bi trebale i ostati. To je ustroj koji je pogođen, al ima mogućnost biti kvalitetniji i učinovitiji, pa očekujemo od države da nam omogući dodatne poslove, ali i sredstva, kako bi ih mogli obavljati, dodao je.

Koprivničko-križevački župan Darko Koren smatra kako županije moraju biti uporne u dokazivanju kako je postojeći sustav županija dobar, istaknuvši da županije nisu protiv promjena, ali da su reforme, koje predlaže Ministarstvo, 'kozmetičke i u suštini ništa ne mijenjaju'.

U javnosti je stvorena slika da smo svi mi uhljebi i da sve treba ukinuti. Ukupan broj zaposleniika u svim županijama je manji od dvije tisuće, a samo Ministarstvo poljoprivrede, sa svojim agencijama, ima jednako toliko ili više zaposlenih, ustvrdio je Koren.

Osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić ocijenio je kako u prijedlogu reforme ne vidi 'ni jedan bitan pomak', jer u prijedlogu 'nema riječi o promjeni poreznog sustava, kojim bi se jedinicama lokalne samouprave omogućili veći prihodi', u situaciji u kojoj država sve više poslova prebacuje na županije.

Na sastanku Zajednice županija raspravljalo se i o problemima u poljoprivredi. Šišljagić je kazao nitko, tko je do sada vodio ovo Ministarstvo, nije za poljoprivredu i prehrambenu industriju predložio sustavna rješenja kako bi se olakšali proizvodni uvjeti obiteljskim poljoprivednim gospodarstvima, a uvijek su u prvom planu bile velike tvrtke.

Smatra kako je to u konačnici dovelo do kaotičnog stanja na tržištu poljoprivrednih proizvoda, velikog uvoza hrane, propadanja farmi i velikog iseljavanja ljudi iz istočne Hrvatske.