CVITAN O BORBI PROTIV KORUPCIJE

'Zovemo novinare u USKOK da ih upozorimo'

  • Autor: Marina Barukčić
  • Zadnja izmjena 26.06.2012 17:49
  • Objavljeno 26.06.2012 u 14:28
dinko cvitan

dinko cvitan

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Bruno Konjević

Hrvatska nema pravu strategiju za borbu protiv korupcije, a rezultate koje imamo na tom polju - isprovocirala je Europska komisija svojim pritiscima tijekom pregovora za ulazak u EU - jedan je od zaključaka okruglog stola Gonga s kojim se nisu složili baš svi sudionici

U organizaciji nevladine udruge Gong, u Saboru je danas održan okrugli stol na temu 'Zajedno protiv korupcije' u kojem su sudjelovali predstavnici svih relevantnih institucija koji mogu doprinijeti borbi protiv tog društvenog zla; ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan, predsjednik DSV-a Ranko Marijan, bivša HDZ-ova premijerka Jadranka Kosor, zastupnici Vladimir Šeks, Josip Kregar, Dragutin Lesar, Peđa Grbin i drugi.

U Gongovoj analizi koju potpisuje Duje Prkut provedba antikorupcijske politike u Hrvatskoj od 2008. do 2011. pokazala je značajne manjkavosti posebno kada su u pitanju strategija borbe protiv korupcije i akcijski planovi. Prkut kaže da su u većini institucija doneseni samo nacrti strategija, i u najboljem slučaju akcijski plan, a da se po pitanju korupcije ništa više od te obaveze nije učinilo.

'Hrvatskoj antikorupcijskoj politici nedostaju strategija i jasni ciljevi. Prevladava mišljenje da provedba mjera nije dala očekivane rezultate, a dokumenti koje smo donijeli smatraju se s pravom irelevantnima. Mi smo samo ispunjavali mjerila EK za Poglavlje 23, a nismo vodili pravu antikorupcijsku politiku', rekao je Prkut pojašnjavajući svoju analizu sadržaja provedbe antikorupcijske politike.

Prkut se pita što će Hrvatska nakon ulaska u EU, i koja će tada biti perspektiva borbe protiv korupcije? Moderatorica rasprave Jelena Berković iz Gonga nadovezala se istaknuvši kako je trend da mnoge zemlje nakon ulaska u EU zapostave borbu protiv korupcije i vrate se čak korak unatrag po tom pitanju. Neke od preporuka Gonga su: redovita predaja izvješća Nacionalnog vijeća borbe protiv korupcije Saboru najmanje dva puta godišnje (što se, kažu, do sad nije dogodilo), omogućavanje prava na pristup informacijama kao načelo borbe protiv korupcije, izmjena Zakona o sprečavanju sukoba interesa kroz javnu raspravu, uređivanje Zakona o financiranju političkih stranaka u odnosu na medije i zakup medijskog prostora te razmatranje jačeg vanjskog nadzora DORH-a uz očuvanje nezavisnosti te institucije.

Naime, Prkut kaže da je čak i stav Europske komisije bio na tragu saznanja da DORH i politika u Hrvatskoj djeluju simultano, odnosno da se bez političke volje nije moglo procesuirati osumnjičenike za kaznena djela korupcije.

Ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan, govoreći ispred Državnog odvjetništva RH, rekao je kako se ne slaže ocjenom da je borba protiv korupcije u Hrvatskoj bila potaknuta pritiscima iz EU, već kaže kako se 1. srpnja 2009. (datum odlaska Ive Sanadera s vlasti) dogodila značajna promjena, a to je izmjena Zakona o kaznenom postupku koji je DORH-u dao veće ovlasti.

Cvitan ističe da do sada imaju 97,5 posto osuđujućih presuda u korupcijskim aferama i da na tome neće stati. Kada su u pitanju optužbe da DORH i USKOK svoj posao rade selektivno i bez kontrole bilo kojih 'vanjskih' čimbenika, Cvitan brani instituciju u kojoj radi: 'DORH je samostalan u svome radu i tako stoji i u Ustavu, ali rad DORH-a kontroliraju i oštećenik, podnositelj kaznene prijave te Sabor u cjelini te kroz odbore. Što se selektivnosti tiče, ja vam garantiram da nismo selektivni. Kad bismo privodili ljude bez dokaza u USKOK bila bi to totalna destrukcija društva.'


Cvitan se osvrnuo i na curenje klasificiranih informacija u medije i uvjeravao okupljene da njima nije u interesu da se ti podaci otkriju: 'Pitaju nas zašto onda zovemo novinare u ured? Pa zovemo ih da ih pitamo odakle im informacije i da ih upozorimo da to što čine nije zakonito.'

Bivša premijerka Jadranka Kosor tvrdi da kao šefica Vlade nije doživljavala zahtjeve Europske komisije kao pritiske ni prijetnje: 'Mislim da je to bila dobra sinergija i trenutak svih stupova vlasti.' Kazala je kako borba protiv korupcije ne smije biti samo kampanja, već način vladanja oko kojeg bi se mogao naći i taj razvikani konsenzus vladajućih i oporbe. Kosor smatra da je njezina vlada učinila mnogo na području borbe protiv korupcije i bez preporuka EU poput izmjene Ustava i Zakona o sprečavanju sukoba interesa.

Prisjetila se jednog posjeta SAD-u kada su joj poduzetnici prilazili i govorili da su redom zbog korupcije bili onemogućeni investirati: 'Tada sam kao premijerka propala u zemlju od srama!' rekla je Kosor i dodala da se svijest mora promijeniti te da je čak i Rojsu rekla da revidira svoju poznatu izjavu: 'Tko je jamio, jamio je!'

Inače, prema istraživanju Ministarstva pravosuđa o percepciji korupcije koje je predstavio Davor Dubravica, građani najkorumpiranijim vide najprije političare, zatim suce te policajce. Smatraju da najviše koristi od korupcije imaju političari, pripadnici organiziranog kriminala te poslovni ljudi, odnosno biznismeni. Građani misle da najviše korupcije ima na Carini, sudovima, u bolnicama i lokalnim samoupravama, a u osobnom kontaktu imali su prilike vidjeti i čuti za korupciju najčešće na tehničkom pregledu vozila i u bolnicama.


Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi