Kriza je počela 14. srpnja kada je Zelenski zatražio ostavku premijerke Julije Sviridenko. Dan poslije objavljena je smjena ministra obrane Fedorova, samo šest mjeseci nakon stupanja na dužnost.

Parlament je potom vrlo brzo za novog premijera potvrdio Serhija Koreckog, dotadašnjeg čelnika državne energetske kompanije Naftogaz. Slijed poteza izazvao je najveću domaću političku krizu otkako je Rusija 2022. pokrenula invaziju.

Ministarstvo bez ministra

Fedorov je objasnio da je odlazak povezan s reformama javne nabave koje su izazvale otpor kod ljudi bliskih vrhu vlasti, optuživši vrhovnog zapovjednika Oleksandra Sirskog da je kočio reforme i "cijepao zemlju".

Smjena Fedorova izazvala je svakodnevne prosvjede u više gradova; organizatori su prosvjed od 31. srpnja opisali kao "najveći od 2014”.

Zelenskij je pod pritiskom ulice 21. srpnja smijenio Sirskog i imenovao generala Mihajla Drapatija za novog vrhovnog zapovjednika, no Fedorova nije vratio, unatoč zahtjevu prosvjednika.

Iako je smjena Sirskog privremeno smirila ulicu, analitičari se ne slažu je li kriza doista završena.

Sadašnji obrazac - odugovlačenje, djelomični ustupci, odbijanje ključnog zahtjeva - sugerira da je predsjednik krizu prije obuzdao nego riješio.

Chatham House ocjenjuje da su se Zelenskom ovi potezi obili o glavu i pretvorili se u trajniju krizu.

Politički analitičar Volodimir Fesenko opisao je predsjednikov zadatak kao traženje kompromisa koji je istovremeno politički pouzdan i stručno vjerodostojan - zadatak koji dosad nije ispunjen jer ključni zahtjev, povratak Fedorova, ostaje neispunjen.

Činjenica da je ministarstvo obrane bez ministra već četiri tjedna, uz nastavak imenovanja poput Umerovljeva, upućuje na to da je proces konsolidacije još u tijeku.

Stručnjaci upozoravaju da politička nestabilnost izravno pogađa vojni lanac zapovijedanja dok Rusija nastavlja intenzivne napade, unatoč uspješnosti ukrajinskih napada dronovima u Rusiji.

Integracija novog zapovjedništva usred aktivnih borbi nosi rizik: časnici lojalni prethodnom vodstvu mogu usporavati provedbu odluka, dok se sustav mora prilagoditi promjeni doktrine - Fedorov je zagovarao dronove i robotiku, Sirski konvencionalniji pristup utemeljen na topništvu i ljudstvu.

Uzdrmani Zelenski

Analiza objavljena tijekom vrhunca prosvjeda upozorava da nerazriješen sukob donosi usporavanje prilagodbe na bojištu i daljnje ostavke unutar vojske. Dio zapadnih komentatora sugerira da veliki kadrovski rasplet možda odražava to da se sukob ne odvija onako povoljno kako vlasti javno tvrde.

Analitičari Carnegieja pak smatraju da temeljni problemi vojske - manjak ljudstva, iscrpljenost jedinica, ovisnost o zapadnoj pomoći - ostaju strukturni te da promjena jedne osobe na vrhu neće sama po sebi promijeniti dinamiku fronte.

Kriza je uzdrmala domaći položaj predsjednika, iako ga formalno još nije ugrozila. Prema anketi skupine Rating s kraja srpnja, povjerenje u Zelenskog iznosilo je 59 posto - manje nego u bivšeg vrhovnog zapovjednika Valerija Zalužnog (70 posto), Fedorova (skočio s 35 na 65 posto) i šefa predsjedničkog ureda Kirila Budanova (62 posto).

Predsjednik je tako pao na četvrto mjesto po povjerenju, dok se povjerenje u Sirskog srušilo s 39 na 23 posto. 

Dugoročniji trend nepovoljniji je - anketa instituta KIIS iz lipnja pokazala je da 67 posto Ukrajinaca očekuje da će Zelenski biti zamijenjen nakon rata, naspram 23 posto 2023.

Kako izbori u ratnom stanju nisu mogući, reorganizacija ostaje predsjedniku gotovo jedini instrument političke obnove - no svaka nova smjena može pojačati nestabilnosti. New York Times je ovu epizodu opisao kao dio "najgorih turbulencija u ukrajinskoj domaćoj politici" od početka rata.

Kupovanje vremena

Zelenski svoje poteze predstavlja kao osvježenje tima pred još jednu ratnu zimu, u kojoj Rusija najavljuje novu kampanju gađanja energetske infrastrukture  i upravo je energetsko iskustvo bio ključni razlog odabira Koreckog za premijera. 

Koncentracija portfelja obrane, obavještajnih poslova i pregovora u rukama malog kruga povjerljivih suradnika poput Umerova uklapa se u obrazac koji analitičari prate otkad je u studenom 2025. izbila najveća korupcijska afera mandata, nakon koje je otišao dotadašnji šef ureda Andrij Jermak, danas u sudskom postupku zbog pranja novca.

Ta afera dijelom objašnjava zašto Zelenski oklijeva vratiti popularnog, ali samostalnog Fedorova - povratak bi mogao ponovno otvoriti pitanje koncentracije moći, baš kad javnost sve glasnije traži promjenu.

Kratkoročno, predsjednik je smjenom Sirskog kupio vrijeme, ali ne i zatvorio krizu - prosvjednici i dalje izlaze na ulice, ministarstvo obrane ostaje bez čelnika, a povjerenje se sve više preusmjerava prema vojnim i tehnokratskim figurama izvan njegova uskog kruga.

Hoće li reorganizacija ojačati ili oslabiti ratni napor ovisit će manje o pojedinačnim imenovanjima, a više o tome može li Zelenski obnoviti povjerenje prije nego nestabilnost u Kijevu počne izravno nagrizati koheziju zapovjednog lanca na bojištu.