Ruski udari na ukrajinske luke, trgovačke brodove i prometnu infrastrukturu pretvaraju Crno more u jedno od ključnih gospodarskih bojišta rata. Kyiv Independent upozorava da se Ukrajina sada nalazi u utrci s vremenom: mora pronaći način za izvoz desetaka milijuna tona poljoprivrednih proizvoda prije nego što nova žetva potpuno optereti skladišne kapacitete.

Najvažnije ukrajinske luke Odesa, Čornomorsk i Pivdenji glavni su izlaz zemlje prema svjetskom tržištu. Više od 90 posto ukrajinskog poljoprivrednog izvoza prolazilo je upravo preko crnomorskih luka, a prije najnovijeg vala napada mogle su obrađivati oko šest milijuna tona tereta mjesečno.

Nakon intenziviranja ruskih napada kapacitet je, prema procjenama iz sektora, pao za približno trećinu, na oko četiri milijuna tona mjesečno.

Brodari više ne žele riskirati

Situacija se dodatno pogoršala nakon napada na civilne trgovačke brodove.

Ukrajinski ministar poljoprivrede Taras Visocki potvrdio je krajem srpnja da su brodari zbog sigurnosne situacije privremeno obustavili dolaske brodova za izvoz poljoprivrednih proizvoda. Naglasio je da zabranu nije uvela ukrajinska država, nego da je riječ o odluci samih brodovlasnika.

Među kompanijama koje su povukle konkretne poteze je i danski brodarski div Maersk, koji je privremeno obustavio servis preko jednog terminala u Čornomorsku te dio tereta preusmjerio prema rumunjskoj Constanţi.

Ranije je poslovanje na svom terminalu u Čornomorsku zaustavio i Kernel, najveći ukrajinski izvoznik žitarica. U ruskim napadima oštećeni su silosi, spremnici za suncokretovo ulje i druga infrastruktura, a Kernel je izvijestio o šteti na desecima tisuća tona uskladištenih proizvoda.

Žetva ne može čekati

Problem za Kijev nije samo pad izvoza, nego i vrijeme.

Ukrajina je i prije najnovijih poremećaja u novu sezonu ušla s velikim zalihama. Procjene iz lipnja govorile su o približno devet do 9,5 milijuna tona zaliha kukuruza i pšenice prenesenih u novu sezonu.

Istodobno pristiže nova žetva.

Ukrajinske vlasti procjenjivale su da skladišnog prostora za proljetne kulture ima dovoljno barem do početka berbe kukuruza u listopadu. No ako crnomorski izvoz ostane ozbiljno ograničen, pritisak na silose postajat će sve veći.

Postoje alternative, ali ne mogu zamijeniti Odesu

Kijev sada ponovno pokušava snažnije koristiti pravce koji su bili ključni u ranijim fazama rata - željeznicu, cestovni promet te luke na Dunavu, uz prebacivanje dijela robe prema lukama država Europske unije.

Europski tzv. koridori solidarnosti i dalje prevoze milijune tona ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda, a rumunjska Constanţa ponovno postaje posebno važna.

No problem je kapacitet.

Prema Visockom, alternativni pravci mogli bi stabilnije proraditi tek krajem kolovoza, a čak i tada mogli bi preuzeti samo otprilike polovicu kapaciteta crnomorskih luka. Dodatni problem predstavlja nizak vodostaj Dunava, zbog čega je njegova uloga trenutačno ograničenija.

Zbog duljih ruta rastu i troškovi prijevoza, što dodatno pritišće ukrajinske poljoprivrednike.

Posljedice mogu osjetiti i svjetska tržišta

Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih izvoznika žitarica. Posljednjih sezona na nju je otpadalo oko šest posto globalnog izvoza pšenice i oko 11 posto izvoza kukuruza.

Zato problemi u Odesi nisu samo ukrajinsko gospodarsko pitanje.

Cijene pšenice na svjetskim tržištima već su posljednjih tjedana snažno reagirale na poremećaje u Crnom moru, uz dodatni pritisak ekstremnih vremenskih prilika u drugim važnim poljoprivrednim regijama.