Dosad se ta suradnja odvijala uz obvezno posredovanje nadležnih pravosudnih tijela država članica, u Hrvatskoj je to bilo Ministarstvo pravosuđa, a po novom prijedlogu zakona o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima države članice će pribavljati podatke izravno od pružatelja usluga u drugoj državi članici, kazao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Sanjin Rukavina, predstavljajući zakonski prijedlog.

Koliko dugo će se moći pohranjivati ti podaci, tko će im imati pristup, upitala je nezavisna Boška Ban, upozorivši da ti podaci mogu sadržavati vrlo osjetljive informacije.

Potencijalne zlouporabe i nedostatak nadzora nad time tko, kako i kada traži elektroničke podatke građana brine i Arsena Bauka (SDP). Svaka razmjena podataka, smatra, mora biti evidentirana i dostupna nacionalnom nadzoru kako bi se spriječila moguća zloupotreba.

Uredba ima zaštitne mehanizme, a i u domaćem zakonodavstvu postoje mehanizmi kako se podatci štite i s njima postupa. Osim toga, zakonom je jasno definirano da je prilikom svakog zahtjeva uključen sud koji odlučuje hoće li se nešto dostaviti, a postoji i mogućnost žalbe, odgovorio im je državni tajnik.

"Ne dopušta, država svakako mora biti obaviještena", odgovorio je Rukavina na upit Bauka dopušta li zakon da se, primjerice, njemačko ili mađarsko pravosudno tijelo izravno obrati hrvatskom pružatelju telekomunikacijskih usluga bez da država bude obaviještena da su podaci hrvatskih državljana predmet istrage.

Malenica: Skraćivanje rokova dostave dokaza 

Ivan Malenica (Klub HDZ-a) objasnio je kako se dosad pri prikupljanju dokaza oslanjalo na međunarodnu pravnu pomoć, dugotrajan i složen proces koji je trajao i do deset mjeseci. EU uredbom, čija provedba se osigurava ovim zakonom, uspostavljaju se dva nova instrumenta pravosudne suradnje, europski nalog za dostavljanje i europski nalog za čuvanje, uz propisane rokove da država treba odgovoriti u roku od 10 dana, a u hitnim slučajevima i do osam sati, dodao je.

"Zakon predstavlja modernizaciju kaznenog pravosuđa u digitalnom dobu”, istaknuo je Malenica, navodeći kako se kazneni postupci sve češće temelje na elektroničkim dokazima koji često nisu pohranjeni u državi u kojoj se kazneni postupak vodi.

Da je riječ o važnom iskoraku u jačanju pravosudne suradnje u digitalnom dobu, složili su se Vladimir Bilek (Klub zastupnika nacionalnih manjina) i Ivica Kukavica (Klub Domovinskog pokreta).

'Uspjeh zakona ovisi o ravnoteži'

"Očekuje se značajno ubrzanje kaznenih postupaka, posebno onih koji uključuju računalne prijevare, kibernetičke napade, trgovinu ljudima i slično”, kazao je Kukavica. I on je apostrofirao pitanje ravnoteže bržeg kaznenog progona i zaštite temeljnih prava građana, prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka. "U konačnici će uspjeh ovog zakona ovisiti o tome hoće li institucije moći održati tu ravnotežu", poručio je.

Na potrebu nalaženja ravnoteže između bolje pravosudne suradnje i zaštite privatnosti građana ukazao je i Nikola Grmoja (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića). Pritom je upozorio da nove izmjene Poreznog zakona, kroz borbu protiv poreznih prijevara, otvaraju vrata masovnom nadzoru građana i poduzetnika.