Jedan od razloga je taj što utjecaj na europski kontinent zasad nije tako snažan kao 2022. godine, kada je Rusija napala Ukrajinu i prekinula opskrbu Europe plinom, što je izazvalo rekordno visoke cijene i strah od nestašica.

Drugi faktor je način na koji troškovi života i energija služe kao politička bojišta u regiji koja je 2018. godine doživjela prosvjede "žutih prsluka" u Francuskoj zbog planiranog povećanja poreza na dizel, i u kojoj su desničarski političari u Ujedinjenom Kraljevstvu protestirali protiv lokalnih planova za smanjenje emisija nazivajući ih "križarskim ratom protiv automobila".

Analitičari kažu da su vlade trenutačno mnogo sklonije dijeliti novac kako bi zaštitile kućanstva od sve većih računa za gorivo nego ih poticati – ili čak od njih zahtijevati – da troše manje energije.

'Mjere smanjenja potražnje same su po sebi nepopularne, a donositelji politika možda ne žele ulagati previše političkog kapitala u njihovo promicanje', izjavio je za Reuters Phuc-Vinh Nguyen, voditelj Energetskog centra Jacques Delors sa sjedištem u Parizu.

Manje od 10 mjera za smanjenje potrošnje

Od više od 180 mjera koje su europske vlade poduzele kako bi odgovorile na energetski šok, manje od deset njih, i to uglavnom dobrovoljnih, usmjereno je na smanjenje potrošnje energije, rekao je Nguyen, govoreći o nalazima svog centra.

Preporuke EU-a vladama objavljene prošli tjedan izostavile su mjere za suzbijanje potrošnje – od organiziranja dana bez automobila do poticanja poduzeća na uvođenje rada na daljinu – koje su bile u ranijem nacrtu u koji je Reuters imao uvid. Glasnogovornik Europske komisije nije odmah odgovorio na upit za komentar o toj promjeni.

Ukupno su europske vlade do sada namijenile gotovo 14 milijardi eura za mjere odgovora na energetsku krizu – što je tek djelić od otprilike 500 milijardi eura koliko su ponudile 2022. godine, ali i dalje je opterećenje za ionako nategnute javne proračune.

Štoviše, naglasak je bio na općim mjerama, poput smanjenja poreza na gorivo u Njemačkoj, Španjolskoj, Poljskoj i drugdje, umjesto na ciljanu potporu ranjivim kućanstvima.

Izbjegavanje panike

Takvi koraci nisu samo skupi, već i otupljuju poticaj koji bi šok mogao dati energetskoj tranziciji čineći električne automobile i sustave grijanja isplativijima od fosilnih goriva, kažu neki.

'Šok cijena nafte zapravo je globalni porez na ugljik', rekao je Ilian Mihov, profesor na francuskoj poslovnoj školi INSEAD, napominjući kako je naftni šok s početka sedamdesetih godina potaknuo proizvođače automobila da poboljšaju ekonomičnost potrošnje goriva.

U 2022. godini, kada su cijene plina dosegle rekordne razine, smjernice EU-a i Međunarodne agencije za energiju (IEA) za suzbijanje potrošnje energije uključivale su rad od kuće i smanjenje brzine vožnje. Britanija je pokrenula javnu kampanju o tome kako se utopliti uz uštedu energije zimi.

No s obzirom na to da su cijene prirodnog plina u Europi i dalje daleko ispod razina iz 2022. godine i da zasad nema nestašica goriva, vlade su suzdržanije u usporedbi s azijskim zemljama koje su više ovisne o energiji s Bliskog istoka.

'Stroge mjere i ograničenja mogli bi dovesti do panike', izjavio je ovog mjeseca poljski ministar energetike Miloš Motika u povodu zabrinutosti da bi takvi pozivi mogli potaknuti stvaranje zaliha i tako pridonijeti poremećajima u opskrbi. 'Dajemo blage prijedloge i nadamo se da će se vozači prilagoditi trenutačnoj situaciji', rekao je.

Takav pristup govori o tome kako se neki Europljani bune kada im se govori da štede energiju umjesto da to čine dobrovoljno, ali i o potrebi za pažljivo osmišljenim porukama koje dopiru do ljudi.

U Francuskoj su ankete provedene prije aktualnog energetskog šoka pokazale da vozači prihvaćaju razloge za sporiju vožnju radi uštede goriva. No, napomenuo je Nguyen, prisilno niža ograničenja brzine obično se pokažu nepopularnima.

'Osim ako javnost ne razumije razmjere nekih problema s kojima se suočavamo kao nacija... nećete doista moći plasirati te poruke o tome da je 'sada vrijeme za štedljivost u načinu na koji koristimo gorivo'', rekao je Toby Harris, predsjednik britanskog Povjerenstva za nacionalnu pripravnost, neovisnog savjetodavnog tijela.

Ništa od toga ne znači da se Europljani protive štednji energije.

Irska kampanja za ograničavanje potrošnje energije u 2022. godini bila je povezana s 12 posto smanjenja potrošnje električne energije u kućanstvima, navodi IEA. U zimi nakon ruske invazije na Ukrajinu, jedna je anketa pokazala da je 90 posto Nijemaca svjesno štedjelo energiju za grijanje.

Iako vlade mogu tvrditi da šok nije dovoljno jak da bi se krenulo putem ograničavanja potrošnje energije, neki kažu da bi to ipak bilo razborito učiniti jer bi to odmah snizilo cijene i pomoglo u punjenju skladišta plina tijekom ljeta.

'U situaciji oskudice, to je način na koji se spušta cijena – smanjenjem potražnje', izjavio je za Reuters njemački zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu Michael Bloss. 'A većina politika koje vidimo zapravo povećava potražnju.'

Enrico Giovannini, bivši talijanski ministar infrastrukture i održive mobilnosti, rekao je da ograničenja putovanja i rada također imaju ekonomsku cijenu te bi trebala biti tek krajnja mjera.

No dodao je: 'Ako se rat otegne, sigurno će biti poduzete drastičnije mjere.'