HOLLANDE NA MUKAMA

Zašto su Francuzi krenuli na ulice?

  • Autor: J. T.
  • Zadnja izmjena 02.10.2012 09:43
  • Objavljeno 02.10.2012 u 09:43
francois hollande uuu dobra

francois hollande uuu dobra

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Nemali broj komentatora nazvao je nedjeljne manifestacije u Parizu protiv europskog fiskalnog pakta, na kojima se okupilo između 50 i 80 tisuća ljudi (službene procjene i one organizatora) prvim ozbiljnim udarom na Françoisa Hollandea. 'Crveni karton upućen novoj vladi', 'prvi ukor', 'Hollandea svladala ljevica', samo su neki od naslova kojima su mediji popratili nedjeljni marš

Zaista, ako se pogleda brzine mobilizacije, svakako bi se moglo govoriti o prvom konkretnom ispitivanju javnog mnijenja budući da je francuska ljevica, točnije ona koja nije u vladajućoj garnituri, tek prije mjesec dana počela najavljivati moguće prosvjede.

Uz čitavu seriju manje ili više artikuliranih negodovanja na temu mjera štednje na europskoj razini i stjecanje novih političkih bodova za Lijevu frontu koja predvodi demonstracije, anketa objavljena dan nakon prosvjeda tvrdi pak sljedeće, da je čak 64 posto Francuza naklonjeno fiskalnom paktu.

Među Hollandeovim biračima postotak pobornika iznad 54 posto, a među Sarkozyjevim bilježi visokih 75 posto. No istovremeno, jedan od rezultata anketa čini se itekako bitnim. Mršava, ali ipak većina od 52 posto ne slaže se s idejom o tzv. 'zlatnom pravilu' o uravnoteženosti (deficit ne viši od 0,5 BDP-a, javni dug manji od 60 posto BDP-a).

Smatra da ideja nije demokratska, jer ograničava manevarski prostor demokratski izabranim vladama. Krajnji cilj demonstranata jest održavanje referenduma na temu fiskalnog pakta. Prijedlog zasad nema posebnu težinu u javnosti, no sve upućuje na to da će stranke lijevog i krajnje lijevog usmjerenja sljedećih mjeseci itekako gurati temu u prvi plan.

Službenici francuske vlade slabo su ili nikako reagirali na prosvjed. Razlog tome ne nalazi se u njihovoj eventualnoj nelagodi da raspravljaju o problemu, već u tjednom rasporedu. Naime, ovaj tjedan se u parlamentu raspravlja o nacionalnom budžetu za 2013. godinu. U nacrtu budžeta nalazi se niz stavki kojima se de facto inaugurira model štednje na državnoj razini te se planira u sljedećoj godini uštedjeti oko 30 milijardi eura, što kroz nove poreze, što kroz rezanja u javnoj administraciji.

Iako je vlada na niz načina pokušala uvjeriti građane da su nova davanja namijenjena velikim kompanijama i imućnom sloju te da će srednji sloj biti pošteđen, niz analitičara već je upozorio da je tako ambiciozan plan teško, skoro nemoguće provesti bez dodatnih, represivnih mjera koje bi mogle biti donesene već krajem godine.

A u takvom kontekstu, iskustvo je naučilo i one najoptimističnije da su strahovi opravdani.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi