HHO ZA PUŠTANJE MIRKA NORCA NA SLOBODU

'Zašto se udruge nisu zgražale kada je Šljivančanin pušten?!'

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 29.09.2011 18:07
  • Objavljeno 29.09.2011 u 18:00
Mirko Norac

Mirko Norac

Izvor: Pixsell / Autor: Jerko Blajic/Vecernji list

Hrvatski helsinški odbor (HHO) podupro je danas odluku o puštanju na uvjetnu slobodu bivšega generala Mirka Norca nakon odsluženja više od dvije trećine 15-godišnje zatvorske kazne te je ustvrdio kako je riječ o praksi Haaškoga suda kakva bi se ubuduće morala primjenjivati na sve osuđenike zbog ratnog zločina u Hrvatskoj bez obzira na njihovu nacionalnost i pripadnost sukobljenoj strani

HHO u izjavi za javnost poziva Povjerenstvo za uvjetni otpust Ministarstva pravosuđa, koje je prije desetak dana prihvatilo Norčevu molbu za puštanje na uvjetnu slobodu, da ga krajem studenoga oslobodi daljnjeg izdržavanja zatvorske kazne.


HHO podsjeća da je Norac među ostalim osuđen u predmetu koji je Haaški sud prepustio hrvatskome pravosuđu (Medački džep). Ističu da su taj sud i europske države u kojima haaški osuđenici izdržavaju kaznu nametnuli praksu bezuvjetnog puštanja iz zatvora nakon odsluženja dvije trećine kazne te zaključuju kako praksa izdržavanja kazne ne može biti različita za osuđene u Haagu i za one koji su osuđeni na domaćim sudovima. Smatraju da bi se haaška praksa trebala primjenjivati na sve osuđene za ratni zločin u Hrvatskoj bez obzira na njihovu nacionalnost i pripadnost sukobljenoj strani, a takvu praksu očekuju i u drugim državama sljednicama bivše Jugoslavije.

U skladu s time, predsjednici helsinških odbora iz država sljednica bivše Jugoslavije dogovorili su se u Mostaru početkom kolovoza da od vlasti traže poštovanje istog načela za sve osobe osuđene za ratne zločine. Time bi se, kažu u HHO-u, u djelo provelo načelo i praksa Haaškoga suda po kojoj su na slobodu pušteni Veselin Šljivančanin, Biljana Plavšić, Ivica Rajić i drugi.

Podsjećaju i da su svi pripadnici skupine 'Baader-Meinhof' osuđeni zbog terorizma pušteni na slobodu nakon odsluženih 17 do 19 godina iako je svaki od njih bio osuđen na po nekoliko kazni doživotnog zatvora te da se pritom od osuđenika nije tražilo pokajanje kao preduvjet puštanja na slobodu.

Nevladine udruge Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava i Građanski odbor za ljudska prava smatraju, pak, kako je upravo izostanak Norčeva pokajanja i žaljenja zbog zločina dovoljan razlog da ga se ne pusti na slobodu.

HHO smatra da u Norčevu slučaju treba voditi računa i o činjenici da je riječ o osobi koja se sama predala hrvatskim vlastima i to, kako ističe, u trenutku kad su stotine tisuća hrvatskih građana pokušavale (zlo)upotrijebiti njegovu osobu i njegov slučaj za političke ciljeve.

'Norčev iskaz pred povjerenstvom kako mu je 'kao katoliku i praktičnom vjerniku žao zbog bilo kojeg čovjeka koji smrtno strada' te kako - kad bi se 'ponovno našao u istoj situaciji - ne bi postupio isto' dovoljan je da se prihvati kao izraz njegova kajanja', navodi se u izjavi koju je potpisao predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak.

U HHO-u kažu i da su iznenađeni time što nevladine udruge koje prosvjeduju zbog odluke povjerenstva nisu izrazile svoje zgražanje prilikom puštanja iz zatvora vukovarskog monstruma Veselina Šljivančanina.

Norac je u zatvoru od ožujka 2001. Najprije je osuđen za ratne zločine na gospićkome području na 12 godina zatvora, a zatim za zločine u Medačkome džepu na šest godina. Kad je i druga presuda postala pravomoćna, Vrhovni mu je sud odredio jedinstvenu kaznu od 15 godina zatvora.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi