NASILJE U ŠKOLAMA I KRIZA VRIJEDNOSTI

Zašto odgajamo mlade, razularene nasilnike

bullying

bullying

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Prema podacima Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, prošle je godine zabilježeno 2.355 slučajeva nasilja u školama. Iako je riječ o tek 22 slučaja više nego u prethodnoj školskoj godini, trend smanjivanja ovog gorućeg problema i dalje je u sferi znanstvene fantastike. S pet smo strana pokušali odgonetnuti uzroke i postaviti dijagnozu društvenih prilika koje proizvode mlade nasilnike i doznati recept za rješenje ovog problema

Cyber bullying: Izbor za najružnijeg ili najdebljeg

Svi naši sugovornici posebno su upozorili na cyber bullyng. Gordana Buljan Flander upozorava da je riječ o razornijoj vrsti nasilja od običnog. 'To je nasilje prisutno 24 sata i nije vezano mjestom. Vi nekoga u ponoć iz vlastitog stana možete maltretirati. Dijete od običnog nasilja može pobjeći, promijeniti školu, a od ovoga ne može. Oni se začas skupe i glasaju tko je najdeblji ili najružniji', kaže dječja psihologinja.

Pedagoga Zlatko Miliša pak kaže da djeca nemaju selektivan pristup medijima i internetu. Poručuje ministru Jovanoviću da djeci ne treba pružiti informatiku od prvog razreda osnovne škole, već im treba uvesti odgoj za medije. 'Internet djeca koriste za komunikaciju jer je nema u obitelji te u virtualnom prostoru traže prijatelje', zaključuje Miliša.

Miliša: Mladima smo dali ulicu i računala

Zlatko Miliša, pročelnik Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru,
godinama upozorava na probleme s kojima se susreću mladi, od ovisnosti, posebice suvremenih, pa do potpune nebrige države. Razloge porasta nasilja u školama Miliša je sveo na tri točke: 'Nasilje postaje način i stil života. Mladima smo dali ulicu i računala i dobili smo, kako ja to nazivam, bumerang generaciju koju odlikuje autodestrukcija i destrukcija. Druga stvar su indiferentni i popustljivi roditelji, dok je treći razlog sveopća kriza autoriteta, od nastavnika do Crkve.'

Novom ministru Željku Jovanoviću već je poslao pismo u kojem ukazuje na probleme te mu predložio osnivanje centara za mlade, koje imaju, kaže, sve kulturne i civilizirane zemlje. U takvim centrima program bi osmišljavao tim stručnjaka koji se bave slobodnovremenskim aktivnostima djece i mladih, a natječajem bi se birale udruge koje su do sada bile prepoznate u aktivnostima za tu populaciju.

S obzirom na to da podržava prijedlog uvođenja zdravstvenog odgoja, predlaže i edukaciju o vještini komuniciranja, ali i program prevencije ovisnosti, posebice o suvremenim ovisnostima.

Kako djecu nasilnike vršnjaci prepoznaju kao 'glavne face', Miliša predlaže sljedeće: 'Svaka škola treba otvoriti jedan natječaj gdje bi djeca u jednu kutiju tijekom godine ispisivala prijedlog za naj prijatelja i prijateljicu s argumentima i svojim potpisom. Na kraju školske godine nastavnik bi uz medije davao priznanje toj učenici ili učeniku. Tada bi postala vidljiva djeca altruisti', pojašnjava Miliša.

Autor projekta Deset dana bez ekrana zaključuje da su mediji 'glavni agens u socijalizaciji djece i mladih jer ta generacija više vremena provodi za ekranom nego u školi'.

Stipić: 'Ako učitelje pretvorite u administratore, toliko su manje odgojitelji

'Iako su škole odgojno-obrazovne institucije, odgojni je element potpuno zanemaren', upozorava Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu. Priznaje da i sam na kraju opsežnog nastavnog programa nema vremena odgojno djelovati, a da se i sat razredne zajednice svodi na administraciju.

U tom smjeru i kreće njegov prijedlog ministru Jovanoviću koji mu je nedavno i izložio. Bivši je ministar Radovan Fuchs iza sebe ostavio Pravilnik o evidenciji radnog vremena, čime je na pleća nastavnika bačen uteg administracije i silne papirologije. Usto, u razredima je previše učenika. Stipić kaže da je postotak slučajeva nasilja u školama veći u školama s puno učenika i u velikim razredima.

Nada se da će Jovanović mijenjati (ne)mogućnost kažnjavanja nasilnih učenika. Aktualnim Pravilnikom o pedagoškim mjerama problematične je učenike gotovo nemoguće kazniti, čime se ostalima šalje poruka da je riječ o prihvatljivom načinu ponašanja.

'Mi ne možemo ništa čak ni u situaciji gdje je eklatantno nasilničko ponašanje. Nekoć je postojala mogućnost uklanjanja takvog učenika ili učenice s nastave, no danas mora proći nekoliko mjeseci za praćenje, a za to vrijeme učenik dočeka kraj godine i nikome ništa. Šalje se poruka da i drugi to mogu raditi, a pritom se i krše interni pravilnici i kućni red koje svaka škola ima', pojasnio je Stipić.

UNICEF: Više prijavljenih slučajeva rezultat je povećane svjesnosti

Veliki korak prema rješavanju ovog problema napravljen je UNICEF-ovom akcijom Stop nasilju među djecom. U školama koje dosljedno i kontinuirano provode program Stop nasilju među djecom dulje od tri godine vršnjačko zlostavljanje je prepolovljeno, a broj djece koja zlostavljaju vršnjake smanjen za dvije trećine, učitelji se osjećaju kompetentnije, a djeca vide da odrasli pravovremeno reagiraju.

Program se sastoji od sedam koraka kojim se nastoji jačati kompetencije učitelja te izgraditi sigurno i poticajno okruženje za svako dijete, pojašnjavaju nam u UNICEF-u. Tijekom programa, 157 škola je uspješno provelo sve elemente programa i dobilo priznanje Škola bez nasilja.

Smatraju da je povećanje broja slučajeva nasilja u školi rezultat povećane svijesti o nasilju, stoga se više slučajeva prijavljuje, što, misle u UNICEF-u smatraju, ne znači da raste i postotak nasilja. Slažu se s našim ostalim sugovornicima da se sustavan problem ne može riješiti sporadičnim akcijama, stoga s Agencijom za odgoj i obrazovanje razgovaraju o načinima kako ovaj program učiniti dostupnim svim zainteresiranim školama.

Osim međuvršnjačkog nasilja, Stipić i upozorava na konstantne napade na nastavnike. Nekoliko je desetaka slučajeva napada učenika na nastavnike godišnje, od verbalnog pa sve do ubojstva. Godine 2001. učenik varaždinske srednje Rudarsko-kemijske škole pištoljem je usmrtio profesora Josipa Medvedovića jer mu je zaključio treću jedinicu.

Stipić kaže da učenici često demoliraju imovinu nastavnika, tako da u nekim školama nastavnici na posao ne idu automobilom u vrijeme zaključivanja ocjena.

Buljan Falnder: 'Djeca žrtve bullyinga razmišljaju i o suicidu

'Kao dječjeg psihologa, takvi me rezultati o nasilju u školama uopće ne čude. Mi godinama na djeci štedimo, a preventivni programi nisu sustavno provođeni, nego sporadično, ovisno o entuzijazmu ravnatelja škola', rekla nam je Gordana Buljan-Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba.

Njihovo istraživanje iz 2006. godine pokazalo je da je čak 27 posto djece svakodnevno izloženo vršnjačkom nasilju. 'Već je tada to bio alarm za međuresornu suradnju', kaže Buljan Faluder.

Pojasnila je i kakve su posljedice nasilja na dijete koje mu je izloženo: 'Žrtve misle da s njima nešto nije u redu, osjećaju sram, izoliranost, obilježenost. Ja sam imala i neku djecu koja su bila izložena bullyingu i koja su razmišljala o suicidu', zaključuje.

Krizmanić: 'Nema kućnog odgoja i uljudnog ponašanja'

Psihologinja Mirjana Krizmanić kaže da je riječ o problemu koji zahvaća cijelo društvo, no da glavni uzrok nasilju u školama navodi 'potpuno pomanjkanje dobrog kućnog odgoja i onoga što se nekada zvalo uljudno ponašanje'. 'Kada dijete odgajate od malih nogu da se pristojno ponaša, da pozdravlja starije, da se ne baca po podu, ne urliče, učite ga tako da kontrolira emocije, posebice srdžbu i bijes', pojasnila je.

Danas, kaže, djeca koriste sve oblike nasilja, rugaju se siromašnijima, loše odjevenima… Krizmanić stoga smatra da bi uvođenje školskih uniformi dijelom otklonilo problem. No kao glavnog krivca proziva medije i urušen sustav vrijednosti u kojem se ističu tjelesni atributi, a ne pamet.

Uzori su lijepi, za što nisu zaslužni, nogometaši jer su bogati, dok za nekog znanstvenika ne možete čuti da je bogat. Kao da pozivate ljude na promiskuitetno ponašanje, a uzora nigdje', kaže poznata psihologinja.

Kaže da upropaštavamo naraštaje te kako je zadivljena jer se, unatoč svemu, još može naći pametnih, marljivih i odgovornih mladih ljudi. 'To su ostaci onih obitelji u kojima djecu uče tradicionalnim vrijednostima poput poštenja. Dobar uzor su Janica i Ivica Kostelić', zaključuje Krizmanić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi