IZAZIVANJE POŽARA I ŠTETE

Zašto ne smijete paliti poljoprivrednu zemlju?

pozar_solin1-110312

pozar_solin1-110312

Izvor: Cropix / Autor: Zvonimir Barisin / CROPIX

Veliki požar kod Solina u čijem gašenju sudjeluje više od 80 vatrogasaca samo je jedan u nizu požara u posljednje vrijeme koje je uzrokovalo neoprezno paljenje korova. Osim što paljenjem ugrožavaju živote, imovinu te zagađuju zrak, riječ je o tradicionalnom običaju od kojeg nemaju nikakve koristi. Čak i suprotno…

Kraj zime označava sušno razdoblje prije izbijanja vegetacije. Poljoprivrednici stoga vatrom čiste cijele parcele od korova i ostataka prethodnog nasada kako bi zemlja bila 'čista' za sljedeći usjev. Željko Popović, načelnik Hrvatske Vatrogasne zajednice kaže kako je svake godine ista priča. Ovu, štetnu tradiciju čini se, nemoguće je prekinuti, stoga apelira na sve građane koji misle paliti korov, da se obavezno jave lokalnoj vatrogasnoj postrojbi, bilo javnoj bilo DVD-u kako bi se vatra nadzirala i onemogućilo njezino širenje.

Još veći problem nastaje kada građani uopće ne razmišljaju o vremenskim prilikama. Tako se ovog vikenda spaljivalo zemlju diljem Hrvatske unatoč jakom vjetru koji je puhao u većini krajeva. Nemar je uostalom, kaže Popović, uzrok preko 80 posto svih požara. Paljenje korova reguliraju tijela lokalne samouprave tako gradovi i općine donose propise kojima će dozvoliti ili zabraniti paljenje korova na poljoprivrednim površinama. Vatrogasna zajednica stoga provodi informativno-promidžbene aktivnosti kako bi se javnost upozorilo na moguće opasnosti.

Zašto se zapravo pali poljoprivredna zemlja? U Hrvatskoj je riječ o posve nelogičnoj praksi s obzirom na to da je riječ o najlošijem načinu zbrinjavanja tih organskih tvari. Naime, kako nam je objasnio dr. Ivan Danjek, načelnik odjela za ratarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, poljoprivrednicima je to najjednostavniji način kako se riješiti organske tvari koja im ostaje na površini prije samog zaoravanja. To je ujedno i najlošiji način zbrinjavanja te tvari koja zaoravanjem obogaćuje tlo i poboljšava njegovu strukturu.

'Samovoljom koju provode poljoprivrednici spaljivanjem žetvenih ostataka i korova sami sebi rade štetu', upozorava Danjek. Uostalom, poljoprivrednici koji pale tlo, a korisnici su državnih poticaja za poljoprivredu, bez jednog dijela bi zbog te prakse mogli i ostati. Naime, prema Pravilniku o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima paljenje je zabranjeno, a svi koji dobivaju poticaje obavezni su te tvari zaorati, a ne spaliti. Ako se toga ne pridržavaju, propisano je i oduzimanje dijela poticaja.

Zvonimir Barisin / CROPIX

Zvonimir Barisin / CROPIX

Izvor: Cropix / Autor: Zvonimir Barisin / CROPIX

'Jedan je od uvjeta očuvanje organskih tvari u tlu te se tu govori i o žetvenim ostacima te je propisano da se moraju zaoravati. Spaljivanje je omogućeno ako je došlo do biljne bolesti ili štetnika, no to mora biti naređena mjera', objasnio je Danjek.

Riječ je, dakle, o zaostaloj praksi, tradicionalnom načinu rješavanja korova. Poljoprivrednici očito ignoriraju struku, jer Danjek kaže kako su agronomi i Hrvatska poljoprivredna komora kao savjetodavna služba održali stotine predavanja u svim hrvatskim županijama te su govorili o tom Pravilniku te upozoravali na štetu koju rade sami sebi, ali i svima ostalima koji žive u blizini.

'To tradicionalno rade kao nekada, a to nije dobro; paljenjem mogu prouzročiti požar i na susjednoj parceli, nasadu, kući…', zaključio je Danjek.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi