gdje smo podbacili

Zašto imamo toliko mrtvih u bolnicama? Evo usporedbe sa Slovenijom i Slovačkom, ali i mogućeg objašnjenja velikog broja umrlih od covida

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Montaža: Neven Bučević

Zašto Hrvatska ima veći udio preminulih među zaraženima koronom od recimo Slovenije ili Slovačke? Ima li veze s tim činjenica da je Svjetska zdravstvena organizacija još prije pandemije u analizi hrvatskog zdravstvenog sustava ocijenila da je 'stopa smrtnosti od uzroka koji se mogu liječiti' u Hrvatskoj znatno viša od europskog prosjeka? Kod nas je protokol liječenja covid bolesnika isti kao i u ostatku EU-a, a voditelj kriznog stožera KB-a Dubrava kaže nam da zna što bi mogao biti uzrok visoke smrtnosti u Hrvatskoj

Ako pogledamo podatke dostupne na stranici Our World in Data, na jučerašnji dan u Hrvatskoj omjer između potvrđenih smrtnih slučajeva i potvrđenih slučajeva zaraze covidom bio je 1,81 posto. U Sloveniji je taj omjer 1,26, a u Slovačkoj 1,29 posto.

Ako gledamo postotak cijepljenih, on je u Sloveniji nešto viši nego u Hrvatskoj, 59 posto, a u Slovačkoj nešto niži nego kod nas – 47 posto. Tako da se ne može tvrditi da je stopa smrtnosti kod nas veća zato što imamo niži postotak cijepljenih.

tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Montaža: Neven Bučević

Zašto onda Slovenija ili pak Slovačka imaju manju stopu umrlih od covida? Leži li odgovor možda u analizi hrvatskog bolničkog sustava koji je provela Svjetska zdravstvena organizacija 2019., dakle prije pandemije?

I tada je Hrvatska imala iznimno veliku stopu smrtnosti od 'uzroka koji se mogu liječiti'. Hrvatska je prema toj analizi na sto tisuća stanovnika u bolnicama imala 140 smrtnih slučajeva koji su mogli biti izbjegnuti. Europski je prosjek u toj kategoriji 93. Slovenija je u ovoj kategoriji efikasnosti bolničkog sustava na 80 umrlih na sto tisuća stanovnika. Slovačka je pak prije pandemije bila gora od nas, na sto tisuća stanovnika imali su 168 smrti koje su mogle biti izbjegnute (srčani udari, karcinomi).

Analiza Svjetske zdravstvene organizacije

Analiza Svjetske zdravstvene organizacije

Izvor: Screenshot / Autor: WHO

Je li naš zdravstveni sustav neefikasan, zašto u hrvatskim bolnicama umire više ljudi nego u drugim zemljama?

Baršić: Imamo labave kriterije

Odgovor na to pitanje dao nam je Bruno Baršić, voditelj Kriznog stožera Kliničke bolnice Dubrava. 'Svugdje se isto liječi, isti su protokoli i ništa oni ne daju što mi ne dajemo', kaže nam.

Bruno Baršić: 'U bolnice primamo i ljude koji su 'neperspektivni', pacijente koji su u palijativnoj skrbi, a to bolnice vani ne rade'

Bruno Baršić: 'U bolnice primamo i ljude koji su 'neperspektivni', pacijente koji su u palijativnoj skrbi, a to bolnice vani ne rade'

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

Zašto onda imamo više umrlih? Kaže da smo 'malo preširoke ruke'. 'Kada gledate faktore koji su povezani uz smrtnost, prije svega to je starost bolesnika jer je prosječna dob naših bolesnika viša. U bolnice primamo i ljude koji su 'neperspektivni', pacijente koji su u palijativnoj skrbi, a to bolnice vani ne rade', kaže Baršić.

Dodaje da imamo 'labave kriterije' za hospitalizacije i navodi primjer iz Njemačke.

KBC Rijeka: Kod nas je smrtnost u rangu vodećih europskih sveučilišnih bolnica

Iz KBC-a Rijeka potvrdili su nam da je protokol za liječenje oboljelih od covida kod njih istovjetan onima u ostalim zemljama Europske unije.

'Ukupni rezultati tretmana covid bolesnika u KBC-u Rijeka, smrtnost i drugi mjerljivi ishodi u rangu su vodećih europskih sveučilišnih bolnica. U KBC-u Rijeka postotak smrtnosti na respiratorima u četvrtom valu dosad je bio oko 40 posto', kažu i napominju da ne znaju kako je u drugim bolnicama.

'Znam za neposredni primjer iz Njemačke. Oni su otpustili kući pacijente kojima je više od 80 godina jer moraju primati mlađe bolesnike. Dvoje mojih poznatih tako je pušteno kući bez milosti. Mi to ne radimo. Posljedica toga je da je dobna skupina naših bolesnika veća, a samim time i smrtnost je veća', pojašnjava.

S ili od covida?

Na pitanje može li se pojašnjenje za više smrti od covida tražiti u evidenciji umrlih s covidom ili od covida, kaže da postoji jedinstven obrazac koji liječnici popunjavaju u slučaju smrti pacijenta.

'Kad je ovakva epidemija, epidemiolozima je svaka smrt čovjeka koji ima pozitivan nalaz povezana s covidom. Mi smo si utvarali da nam dosta pacijenata umire s covidom, a ne od covida, no kad smo to evaluirali, vidjeli smo da je tek četiri, pet posto bolesnika umrlo uz covid. Ostali su umrli od covida', kaže Baršić.

  • +4
  • +1

KB Dubrava

Izvor: Pixsell / Autor: Emica Elvedji/PIXSELL

'Kad se primi netko s akutnim infarktom miokarda, onda se to stavi kao primarna dijagnoza. Onda kada analizirate sporedne dijagnoze, vidite da je imao obostranu upalu pluća, dakle imao je aktivnu bolest, no ne tešku. Onda mu je primarna dijagnoza infarkt, a sekundarna covid', objašnjava. Uvjerava nas da problem ne leži ni u činjenici da iako imamo dovoljno respiratora i bolničkih kreveta, nemamo dovoljno liječnika u toj niši koji su osposobljeni za brigu o covid bolesnicima.

Kako se kod nas šifrira uzrok smrti kada je covid u pitanju, možete pogledati ovdje.

'U Americi psihijatri liječe covid bolesnike i to dobro'

'Svugdje u svijetu manjak je ljudi, u Americi psihijatri liječe covid bolesnike i to dobro. Liječnik koji je završio medicinu vrlo lako svlada jednu bolest. Drugo je kad se dođe do intenzivne jedinice, to je kompleksnije i tu rade subspecijalisti intenzivne medicine, anesteziolozi, oni su itekako stručni… Psihijatri ili urolozi nisu glavni doktori, nego su u timu koji uvijek vodi internist', napominje Baršić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!