Redovito mjesečno istraživanje Crobarometar koje za Dnevnik NoveTV provodi agencija Ipsos, donosi što najviše brine građane ove jeseni. Rezultate je analizirala reporterka Sabina Tandara Knezović uz gosta komentatora Borisa Jokića.

Prema dostupnim podacima, poskupljenja hrane, energenata i ostalih životnih troškova uvjerljivo je najveća briga za čak 60% ispitanika. Slijede veći računi za grijanje, struju i druge energente tijekom hladnijih mjeseci, kojih se pribojava 44% ispitanika. 32% strahuje od međunarodnih sukoba i njihovih posljedica za Hrvatsku. Klimatske nepogode i ekstremni vremenski događaji zabrinjavaju 29% ispitanika. Pogoršanja gospodarske situacije u Hrvatskoj pribojava se 27%, za 25% ispitanika najveća su briga bolesti, sezonske viroze i dodatno opterećenje zdravstvenog sustava. Od gubitka posla, smanjenja prihoda ili financijske nesigurnosti strahuje 14% građana, dok 8% najviše brine o troškovima početka školske godine i obrazovanja djece. 

'Sudionici su mogli odabrati tri odgovora. Ne čudi da su na samom vrhu nalaze stvari koje se tiču potencijalnih poskupljenja, naročito slijedom vijesti iz prethodnog mjeseca i prethodnih mjeseci koji ukazuju na mogućnost povećanja cijene energenata, a onda ako cijene energenata rastu, rastu i troškovi života. Na taj način treba gledati i strahove, odnosno brige građana', započeo je analizu Jokić te dodao kakvu on jesen očekuje:

'Volio bih da se osjeti veći senzibilitet za potrebe građana, kada govorimo o cijenama, da ne dođe do toga da se relativiziraju porasti cijena kao što je to bilo od strane političara vezano za inflaciju. Mislim da prijetnje koje se vežu za ekonomski sektor su stvarne i da ljudi to anticipiraju.'

Komentirao je i ostale odgovore.

'Ispod ova tri glavna izvora brige, nalaze se i globalni problemi. Hrvatska je prošla kroz nezgodno ljeto, klimatske promjene se pojavljuju kao izvor brige. Trebali bi učiniti sve da se kao društvo maksimalno prilagodimo promjenama oko nas', rekao je Jokić za Dnevnik NoveTV.

Tandara Knezović u analizi je istaknula da se oko poskupljenja više brinu žene nego muškarci, a od stranaka se tu ističu simpatizeri Možemo.

'Bez obzira na spol, treba biti racionalan vezano za troškove i treba učiniti sve da se troškovi života smanje, a vlast može s određenim mehanizmima pritiskati različite dionike u cijelom krugu da bi te cijene mogle biti u nekim normalnim gabaritima', istaknuo je Jokić.

Pitanje odlaganja otpada obilježilo rujan

U rujnu je zbog ilegalnog otpada bio veliki prosvjed, oko cijelog slučaja su stizale i nove informacije pa Crobarometar i ovaj mjesec donosi odgovore na neka od pitanja koja se vežu uz ovaj slučaj.

Na pitanje tko je, prema mišljenju ispitanika, najodgovorniji za ilegalno odlaganje otpada, najveći broj njih, odnosno 45%, smatra da odgovornost podjednako snose svi navedeni akteri. Slijedi Državni inspektorat, kojem odgovornost pripisuje 16% ispitanika, te lokalne vlasti i Ličko-senjska županija s 13%. Tvrtke i pojedinci koji su otpad odlagali kao najodgovornije vidi 12% ispitanika, dok je 10% odgovornost pripisalo Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije. Najmanji broj ispitanika, svega 2%, smatra da je za problem najodgovorniji Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok je 2% ispitanika odgovorilo da ne zna.

U odnosu na prošli mjesec kada su na drugom mjestu bile tvrtke, sada ispitanici odgovaraju da veću odgovornost ima Inspektorat, istaknula je Tandara Knezović.

'Vrlo su zanimljivi podaci kada ih možemo uspoređivati. Ovdje je najveća promjena udio onih koji smatraju da su svi podjednako krivi. Prije mjesec dana je taj udio iznosio 55%, sada iznosi 45%. Informiranost građana i uključenost u ova pitanja je utjecala da na neki način lociraju one instance koje smatraju odgovornima za tu situaciju. U prvi mah su bili istaknuti privatnici, ali sada se situacija pomalo mijenja, mislim da građani uviđaju da nije odgovornost samo na onima koji kriminal čine nego prije svega na državi kao sustavu koji bi trebao spriječiti kriminal, spriječiti ilegalno odlaganje i onda u tom polju se smješta odgovornost na različite instance tog cjelokupnog državnog aparata', rekao je Jokić.

Pitanje odgovornosti za sanaciju

Prema rezultatima ankete odgovor je, za najveći broj građana, sve nadležne institucije zajedno. Tako smatra 44% ispitanika. Na drugom je mjestu Vlada Republike Hrvatske, koju kao najodgovorniju vidi 24% ispitanih. Državni inspektorat navodi 14% ispitanika, dok 8% odgovornost pripisuje Ličko-senjskoj županiji. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije navelo je 7% ispitanika, a 3% na ovo pitanje nije znalo odgovor. Dakle, najveći broj ispitanika, ako gledamo samo pojedinačne institucije, odgovornom smatra Vladu, istaknula je Tandara Knezović. 

'Ovdje su tri podatka vrlo zanimljiva. Manji je udio onih koji smatraju da su svi jednako odgovorni. Njihova odgovornost se ovoga puta locirala na Vladu Republike Hrvatske koja je u percepciji građana najodgovornija što trenutna situacija nije sanirana. Zanimljivo je i da je pao udio onih koji smatra odgovornom Ličko-senjsku županiju i lokalnu vlast. Zašto je to važno? Situacija s otpadom se pojavljuje i na drugim mjestima. Opet će se javljati ta dvojnost između lokalne i nacionalne vlasti tko je odgovoran za određenu situaciju. I dok se političari loptaju tko je odgovoran, građani lociraju odgovornost za saniranje ovakvih situacija na državnu vlast. To bi trebalo biti upozorenje Vladi RH da ovu situaciju shvati najozbiljnije moguće, ne samo zbog svojih ciljeva, koji su vjerojatno da ostane na vlasti, da bude što duže i što učinkovitije na vlasti, nego prije svega zbog građana. Pozivajući se na jučerašnje rezultate Crobarometra gdje se vidi da su oni koji su odgovorni, odnosno koji se pojavljuju u poziciji odgovornosti, da gube na popularnosti, ja bi poručio Vladi RH da je ovo vrijeme u kojem mora pokazati najveću moguću operativnost i učinkovitost vezano za ovu situaciju. Ona će trajati još dugo i odražavati će se na političke rejtinge stranaka, ali još više zbog ljudi koji žive, ne samo u Gospiću, nego Benkovcu, pa i Zagorju, Slavoniji, gdje god da žive, treba vrlo agresivno, učinkovito i operativno djelovati na ovim situacijama jer istraživanja pokazuju da će građani njih držati odgovornima. Nisam siguran da će u ovakvim situacijama oprostiti inertnost, oprostiti to da se ne čini, oprostiti neka lažna obećanja, ovo je situacija u kojoj se treba pokazati odlučnost', rekao je Jokić.

Tandara Knezović istaknula je kako je premijer u početku spominjao histeriju, a zatim sanaciju preuzeo na svoja leđa i upitala Jokića smatra li da je shvatio ozbiljno priču.

'Komunikacijski gledano, to sigurno nije najbolji primjer kako se treba u ovakvim situacijama komunicirati niti djelovati. Jer ova situacija kada govorimo o ugrožavanju voda, zemlje, živoga svijeta u RH i života ljudi, ne trpi nikakvo političko prepucavanje. Kada se nešto tako dogodi, treba odmaknuti instinkt političara da je u političkoj utakmici, nego jednostavno treba zasukati rukave i pokazati snagu države da, ako je već propustila prevenirati kriminal, da može kazniti, da može odgovorne držati odgovornima i na kraju sanirati situaciju. Ako dozvolite sumnje da mafija vlada ovom državom, ako dozvolite sumnje da nećete nešto napraviti, onda ćete dugoročno izgubiti povjerenje građana, a time ne samo da ćete izgubiti povjerenje u opciju HDZ, SDP, Možemo, Most ili bilo koju drugu, vi zapravo rušite povjerenje u politiku i institucije. Kada ste porušili institucije, onda ugrožavate demokratski poredak, a to nikome nije u cilju, zaključio je analizu za Dnevnik NoveTV Jokić.