SDP TRAŽI SMANJENJE KAMATA

'Zahtjev za ukidanje devizne klauzule je prizemni populizam'

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 27.07.2011 16:53
  • Objavljeno 27.07.2011 u 15:15
milanovic_grcic1-270711

milanovic_grcic1-270711

Izvor: Cropix / Autor: Biljana Gaurina

Nakon što je tečaj švicarskog franka dosegnuo rekordne visine, ponovno se aktualiziralo pitanje kako pomoći građanima koji svoje kredite imaju u francima. Vlada je s bankama dogovorila dulju otplatu kredita, Hrvatski laburisti predlažu ukidanje devizne klauzule, no u SDP-u tvrde da takva rješenja neće pomoći građanima te da banke moraju podijeliti rizik s građanima

U SDP-u su apelirali na banke da smanje kamatne stope i tako rizik kredita s valutnom klauzulom podijele s građanima. SDP-ov gospodarski strateg Branko Grčić kaže da banke imaju prostora za korekciju, odnosno smanjenje kamatnih stopa.

'Niske inicijalno ugovorene kamate, relativno niski troškovi koje plaćaju banke i izrazito visoke kamatne stope na kredite u švicarcima, ali i eurima pokazuju da postoji prostor od cca jedan do dva i pol posto mogućeg smanjenja kamatnih stopa, ovisno o kojoj se banci radi', kazao je Grčić

Kako je pojasnio, inicijalno ugovarane kamatne stope iznosile su između četiri i četiri i pol posto, tržišna kamatna stopa na švicarski franak danas se kreće ispod jedan posto, uvećana za premiju rizika ispod je četiri posto, a s regulatornim troškovima ispod 4,5 posto, dok se današnje kamatne stope kreću između 5,5 i sedam posto. Svako smanjenje kamatne stope od jedan posto značilo bi kompenzaciju utjecaja približno 10-postotnog rasta tečaja švicarskog franka na rast rate kredita, dok bi korekcija od 2,5 posto značila kompenzaciju do 75 posto utjecaja rasta tečaja. Osim toga, nadodao je Grčić, i banke bi tako smanjile valutno indicirani kreditni rizik na kredite u francima jer bi se rate vratile na 'prihvatljivu razinu', a valutni rizik zadržao bi se u okvirima koje pokriva valutna klauzula.

Grčić se osvrnuo i na 'promašeno' Vladino rješenje, odnosno sporazum s bankama kojima se omogućava dulja otplata kredita.

'Vladin sporazum s bankama pokazao je da ljudi ne reagiraju na to, jer je pokušaj da se anuiteti zadrže na prethodnim razinama značio samo jedan posto onoga što bi prouzrokovao rast kamate. Trebalo bi šest do sedam godina produljiti otplatu, a ukupni dug bi za to vrijeme porastao za 25 posto. Pa tko da pristane na to?' zapitao je Grčić

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović osvrnuo se na rješenje kojim se predlaže ukidanje devizne klauzule.

'Zalažemo se za ozbiljan pristup stvarima, a ne za populizam i prazna obećanja koja nisu ostvariva. Kada bi ukinuli deviznu klauzulu, bila bi ukinuta devizna štednja koja je ukupno 80 posto štednje. Taj novac bi otišao ili u ormare i čarape ili bi otišao u druge europske banke jednim klikom miša. Oni koji predlažu radikalne mjere dužni su građanima objasniti i posljedice tih radikalnih mjera, jer u protivnom je to običan prizemni populizam. Rješenje koje nudimo nije čarobni štapić, ono samo otvara oči da se jasnije vidi gdje leži problem i koji je prostor ekstra profita banaka', rekao je Milanović

Milanović se i sam 'pohvalio' da je jedan od onih kojima se, primjerice rata za automobil povećala sa 1.600 na 2.600 kuna. 'Ljudima koji su uzimali kredite u francima ne može se predbaciti avanturizam ili pohlepa, to su normalne obične ljudske odluke. To su obični ljudi koji rješavaju svoje probleme, a s druge strane su moćne financijske institucije koje u uvjetima krize jedine rade i ostvaruju veliki profit', rekao je Milanović, dodavši da banke moraju ostvarivati profit, no da se postavlja pitanje 'gdje je granica čistog profita, a gdje ona prelazi u iskorištavanje situacije.'

Banke bi trebale, uvjereni su u SDP-u, podijeliti rizik kredita s građanima. 'Ovdje se radi o podjeli društvene odgovornosti da banke koje moraju zarađivati zarađuju razumno, da građani koji su dužni vraćaju svoje kredite, ali da tu postoji jedan razuman i pravedan omjer', rekao je Milanović. Kazao je kako je taj novac za koji su povećane rate zapravo mrtav novac jer ide direktno u profit banaka, a ne ostaje u hrvatskom gospodarstvu i potrošnji.

Novinare je zanimalo i kako će na ovo rješenje nagovoriti banke koje inače ignoriraju pozive na smanjenje kamata. 'Stvari zriju. Ovo je identifikacija problema. Što većem broju ljudi bude jasan i svijest o tome kako stvari stoje bit će šira. Banke su dio društva. Mi nismo na vlasti, no kada dobijemo povjerenje kao prava alternativa onda ćemo imati i poziciju da s nekim ravnopravnije razgovaramo i da na ovakve stvari ukazujemo. Nepravedna rješenja mogu trajati neko vrijeme, ali na dulji rok nisu održiva', rekao je Milanović

Na pitanje može li se uopće očekivati da će banke prihvatiti ovakav prijedlog neke buduće vlade, kada će se ta ista Vlada doći kod njih zaduživati, Milanović je kazao: 'Ne, buduća vlast se neće tako ponašati, a to uključuje i bitno racionalniji i efikasniji odnos prema javnim financijama. Nakon 2007. i kampanje i godina iluzija o tome da se može unedogled trošiti, da se ne polažu računi, da je sve besplatno, došlo je do zdravog otrježnjenja, a znamo tko je tada bio nositelj te politike, bio na čelu politike iluzija i tko mu je asistirao. Vremena su se promijenila. Hrvatska je, uvjeren sam u to, mali uspavani div, Hrvatsku treba probuditi, ima ogroman potencijal i za to još uvijek nije kasno. Na ovakav način, pasivnom politikom, priče, slikanja, permanentne kampanje, a kampanja još nije počela, neće se promijeniti ništa, Hrvatska će i ovu godinu završiti u deficitu.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi