Od Hrvatskoj susjednih zemalja, Slovenija je na 21. mjestu, a Mađarska na 38. mjestu, piše Jutarnji list nakon što je proučio istraživanje za koje su Marquardt i Ramos-Horta koristili podatke međunarodnih organizacija poput UNESCO-a, OECD-a i Svjetske banke, a države su u konačnici rangirali uzimajući u obzir 59 različitih indikatora. Neki od njih su čvrsto mjerljivi, poput zdravlja, pristupa zaposlenju, obrazovnih mogućnosti, ali ima i onih 'apstraktnih' kao što je optimizam među mladima, a izvor za taj podatak bile su razne ankete provedene u državama uključenim u istraživanje.

Kad je riječ o perspektivi mladih odnosno o tome kako su prošle generacije pripremile teren za nadolazeću i kako će mladi između 15 i 29 godina živjeti u bliskoj budućnosti odnosno za nekih deset godina, gledalo se javne financije, ekonomske prilike i politički utjecaj te je uračunat i optimizam mladih koji pokazuje što oni sami misle o svojim šansama za bolji život u budućnosti. Hrvatska na tom polju stoji jako loše, naime, mladi su izuzetno pesimistični što je i doprinijelo lošoj poziciji lijepe naše.

Ipak, upozoravaju autori istraživanja kažu da sliku treba sagledati u kontekstu sadašnjeg stanja u državama, kao i demografskih trendova jer iako primjerice Uganda, Ruanda i Gana stoje bolje na listi one imaju vrlo nizak životni standard te je očito da će rasti ako ne bude nepredviđenih okolnosti poput ratova i drugih destabilizirajućih faktora. S obzirom na to da je stanovništvo u tim državama mnogo mlađe nego u razvijenima, budućnost odnosno snaga političkog utjecaja je na njihovoj strani. Što se tiče razvijenih država, kao što su Norveška i Švedska, koje su pri vrhu, pokazuje se da su se one dobro pripremile za budućnost.