SUČELJAVANJE NA TPORTALU

Za i protiv Sjeverne Makedonije: Sve što morate znati o referendumu

  • Autor: Bojan Stilin
  • Zadnja izmjena 26.09.2018 08:59
  • Objavljeno 26.09.2018 u 07:07
Makedonija je podijeljena, a Grčka čeka odluku na referendumu

Makedonija je podijeljena, a Grčka čeka odluku na referendumu

Izvor: Profimedia / Autor: Ivana Batev / CROPIX, Vedat Abdul / Anadolu; montaža: Neven Bučević

Građani Makedonije u nedjelju izlaze na konzultativni referendum čiji ishod bi, uz naknadnu potvrdu u parlamentu, mogao dovesti do promjene imena države u Sjeverna Makedonija. Uoči izjašnjavanja naroda na pitanje 'Jeste li za ulazak u NATO i EU uz prihvaćanje sporazuma između Makedonije i Grčke', čiji je rezultat vrlo neizvjesno prognozirati, sučelili smo argumente Denka Maleskog i Arsima Zekollija, dvojice uglednih makedonskih analitičara koji na rezultate referenduma i njihove moguće posljedice gledaju bitno drugačije

Gotovo trideset godina Makedonija i Grčka natežu se oko osjetljivog pitanja imena države koja članstvo u UN-u i većini međunarodnih organizacija ostvaruje pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, iako je pod ustavnim imenom (Republika Makedonija) priznaju čak 133 države. Zapelo je kod prijema u EU i NATO, koji sustavno blokira Grčka, a svi dosadašnji pokušaji da se ova situacija riješi su propali. Sve do lipnja ove godine, kad su socijaldemokratske vlasti u objema državama, predvođene premijerima Zoranom Zaevom i Aleksisom Ciprasom, našle zajednički jezik i potpisale sporazum koji, vjeruju, trajno rješava ovo pitanje.

  • +7
  • +4

Zaev i Cipras sporazum su potpisali na Prespanskom jezeru

Izvor: Cropix / Autor: Maja Zlatevska / CROPIX

Prema sporazumu (cijeli tekst na engleskom jeziku dostupan je ovdje), Makedonija se obvezuje promijeniti ime u Republika Sjeverna Makedonija, a Grčka pristaje priznati jezik i državljanstvo građana svog sjevernog susjeda kao makedonsko/državljanstvo Sjeverne Makedonije. Ako više od polovice upisanih glasača izađe na referendum, njegov rezultat ima legitimitet, pa parlament može pristupiti promjeni Ustava. Za to je potrebna dvotrećinska većina koju trenutačna vladajuća koalicija socijaldemokrata i albanskih stranaka nema – oporbeni VMRO-DPMNE, kao i predsjednik Đorđi Ivanov, sporazum smatraju kapitulacijom. Na sličnim mukama je i Aleksis Cipras te se suočava s još oštrijim prosvjedima na ulicama Soluna, ali i žestokim protivljenjem desničara u grčkom parlamentu koji su čak pozivali i na vojni puč zbog izdaje.

  • +4
  • +1

Visoka predstavnica EU-a Federica Mogherini u društvu makedonskog premijera Zorana Zaeva šeće se skopskom Starom čaršijom

Izvor: Cropix / Autor: Ivana Batev / CROPIX

S druge strane, zemlje EU-a i NATO-a svim su silama uprle da iskoriste pogodnu klimu i riješe ovaj problem jednom zauvijek. Kroz Skopje je posljednjih tjedana defilirala euroatlantska politička elita, na čelu s Angelom Merkel i američkim ministrom obrane Jamesom Mattisom, a oni koji nisu mogli doći – poput Emmanuela Macrona i Kolinde Grabar Kitarović – pozvali su Makedonce da izađu na referendum videoporukama. No raspoloženje među narodom i dalje je podijeljeno.

Mnogima koji nisu, ali i onima koji jesu za euroatlantsku budućnost Makedonije smeta način na koji je referendumsko pitanje postavljeno. Ono glasi: Jeste li za ulazak u NATO i EU uz prihvaćanje sporazuma Makedonije i Grčke? - što ne samo da vješto izbjegava spomenuti promjenu imena, već sugerira da je podrška sporazumu preduvjet za ulazak u ove organizacije. Politička stranka Ljevica pokušala je osporiti referendumsko pitanje tumačeći Ustav na način da se narod prvo mora izjasniti želi li uopće u bilo kakav međunarodni savez, no njihova inicijativa je odbijena.

S obzirom na žestoku podjelu među građanima Makedonije, pozvali smo dvojicu političkih analitičara sa suprotnim stavovima o referendumu da izlože svoje argumente te im postavili tri identična pitanja. Za tportal prognozu referenduma i moguće posljedice njegova ishoda komentiraju Denko Maleski, profesor na Pravnom fakultetu u Skopju i prvi makedonski ministar vanjskih poslova, te Arsim Zekolli, bivši veleposlanik Makedonije u UN-u i OESS-u, a danas komentator makedonskog izdanja Deutsche Wellea.

Denko Maleski i Arsim Zekolli

Denko Maleski i Arsim Zekolli

Izvor: Screenshot / Autor: Arben Sulejmani / privatna arhiva

  • Kako ćete glasati na referendumu i zašto, a kakav rezultat referenduma prognozirate?

Maleski: Glasat ću 'za'. Ovo je jedinstvena povijesna šansa – trenutak u kojemu su se poklopili interesi velikih zapadnih sila i Makedonije da se riješi spor s Grčkom. Naime, rivalitet s Rusijom, nešto nalik na situaciju iz doba hladnog rata, i Balkan kao 'meki trbuh' zapadnog saveza u Europi nalažu veći angažman Zapada. To je urodilo plodom: dogovor s Grčkom je koliko proizvod hrabrosti Zaeva i Ciprasa, toliko i angažmana SAD-a i EU-a, koji su iščupali obojicu političara iz zagrljaja svojih nacionalizama i proizveli fer rješenje. Iako vjerujem da će većina glasača biti 'za', nisam siguran kad je u pitanju cenzus, koji iznosi 50 posto (900.000 plus jedan glasač), a koji smo morali promijeniti i spustiti na 40 posto kada su u pitanju predsjednički izbori.

Zekolli: Svoju sam apstinenciju već javno najavio i dosad nisam čuo uvjerljive protuargumente zbog kojih bih promijenio mišljenje. Ne mislim glasati zbog nekoliko činjenica – prvo, nekorektan i manipulativan način postavljanja referendumskog pitanja koji cilja na to da se kontroverzan sporazum Zaev-Cipras legitimira na račun podrške građana ulasku u EU i NATO. Tu je i nedostatak bilo kakvih jamstava da grčka strana ubuduće neće izaći s drugim identitetskim zahtjevima prema Makedoncima i Albancima. Naš je referendum jedino jamstvo za postizanje sporazuma i mi smo prinuđeni biti jedinstveni plebiscitarni jamci sporazuma. Ipak, ključni razlog za moju apstinenciju je restauracija kriminala i korupcije u vladi Zaeva i Ahmetija, koja je kronološki komparativno puno veća nego iz vremena Gruevskog i ponovo uz prešutnu suglasnost međunarodne zajednice. Usprkos tome, geostrateški interesi međunarodne zajednice te spone domaće politike, kriminala i korupcije su preveliki da bi se dozvolio neuspjeh referenduma. Bit će to vjetar u leđa populistima i još jedna stabilokratska Pirova pobjeda koja će svima nama zadati puno glavobolja.

  • +6
  • +3

Skup potpore referendumu za promjenu imena Makedonije

Izvor: Cropix / Autor: Ivana Batev / CROPIX

  • Što slijedi ako referendum uspije? Mislite li da će dio opozicije popustiti i podržati promjenu Ustava? Vjerujete li da će sporazum Zaev-Cipras u tom slučaju proći i u Grčkoj?

Maleski: Kako je, po slovu Ustava, referendum u ovom slučaju konzultativan, u slučaju neuspjeha očekujem da političke stranke u parlamentu preuzmu na sebe odgovornost odluke. Budući da je u pitanju šansa koja se ne smije propustiti, a toga su svjesni i zastupnici oporbe, očekujem da popuste njihovi redovi. To bi trebalo biti dovoljno da i Grčka izglasa sporazum u svom parlamentu.

Zekolli: Eventualni uspjeh referenduma bit će iskorišten za stvaranje dojma općenarodne potpore politici Zaeva i Ahmetija i relativizaciju kriminalnih skandala novo-starih vlasti. Time će biti nastavljena tradicija da se svakih desetak godina javlja nekakva 'kriza' u čijoj se sjeni odvija tzv. prvobitna akumulacija kapitala nove generacije mlađahnih političara. Tako je bilo 1992. s generacijom Crvenkovskog, 1998. s Georgievskim, 2008. s Gruevskim i sad s mlađahnim 'reformistima' Zaeva. Stoga nema dvojbe da u realnom životu građana neće biti značajnijih promjena. Val iseljavanja mladih nastavit će se nesmanjenom žestinom, a svaki neuspjeh vlade bit će prekriven plaštem potrebe fokusiranja na eurointegracije. Oporba, ili VMRO-DPMNE, morat će nastaviti balansirati između negativnog duha javnosti prema sporazumu i ovisnosti o podršci stranih faktora, što može uzrokovati jačanje euroskepticizma. Što se tiče Grčke, sklon sam mišljenju da će sporazum sasvim proći tek nakon tamošnjih izbora i pobjede oporbene stranke, Nove demokracije pod vodstvom Kiriakosa Micotakisa. Tako bi se postigla uravnilovka, tj. da Zaev, Ahmeti i Cipras postignu suglasnost oko sporazuma, da bi potom Mickovski, Micotakis i Ahmeti bili jamci njegove provedbe.

  • +15
  • +12

Prosvjedni skup VMRO-DPMNE-a protiv promjene imena

Izvor: Cropix / Autor: Maja Zlatevska / CROPIX

  • Kakav scenarij prognozirate u slučaju da referendum ne uspije? Kako će reagirati SAD i EU, a kako Rusija?

Maleski: Razumije se, u slučaju nekog nepredviđenog referendumskog fijaska i ostavke vlade Zaeva, kao što je najavio i sam premijer, Makedonija bi išla na izvanredne izbore i direktno u očajnu političku krizu, uzrokovanu unutarnjim podjelama između Makedonaca i Albanaca (koji u potpunosti podržavaju predloženo rješenje iz sporazuma), ali i daljnje podjele među samim Makedoncima. Rusija bi svakako bila zadovoljna takvim ishodom, ali mislim da SAD i EU ne bi sjedili prekriženih ruku u slučaju njihovog direktnog involviranja.

Zekolli: Eventualni neuspjeh referenduma bit će zamka u koju će upasti sama međunarodna zajednica i makedonska vlada. Naime, kao što je referendumsko pitanje formulirano na način da sporazum prođe zahvaljujući podršci građana za EU i NATO, tako će i ruski faktor pokušati interpretirati debakl kao dokaz antizapadnog duha u Makedoniji. Međutim istina je u oba slučaja daleko od onoga što obje strane pokušavaju nametnuti kao 'objektivnu realnost'. Apsolutna većina građana Makedonije jest prozapadno orijentirana, i u to ne treba imati nikakve dvojbe. U isto vrijeme negativan naboj prema sporazumu je u dobroj mjeri motiviran bijesom građana prema bezvlašću, kriminalu, korupciji i nezainteresiranosti Zapada da sankcionira njegove ovdašnje koruptokrate. Odnos SAD-a i EU-a prema Makedoniji ovisit će o rezultatima europskih izbora, što će dakako definirati i modalitete na kojima će Rusija koncipirati svoju strategiju prema Makedoniji. Ovisnost Bruxellesa i Washingtona o neostabilokratima, kao i manjak političke volje Zapada da demonstrira odlučnost i kategoričnost prema kriminalu i korupciji u Makedoniji i regiji, jamči da Rusija neće imati puno problema naći sebi sklone sugovornike i suradnike u Skopju. Moskva je ipak svjesna toga da je referendum tek početak puta Makedonije ka NATO-u, na kojemu će biti puno mogućnosti za sabotaže i prepreke. Stoga kriza tek počinje nakon referenduma.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!