Pobjedom Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji Rusija je izgubila još jednog važnog političkog partnera u Europi. Nakon odlaska Viktora Orbána s vlasti u Mađarskoj, izborni poraz Aleksandra Vučića dodatno je promijenio političke okolnosti za Kremlj.

No, kako upozorava francuska televizija France 24, prerano je zaključiti da će promjena vlasti u Beogradu značiti i prekid dosadašnjih bliskih odnosa Srbije i Rusije.

Francuski medij ocjenjuje da je pobjeda studentskog pokreta otvorila novo poglavlje srpske politike, ali i postavila pitanje na koje zasad nema jasnog odgovora: hoće li nova vlast doista željeti snažnije približavanje Europskoj uniji i udaljavanje od Moskve?

Kremlj ostao bez još jednog saveznika

Aleksandar Vučić godinama je održavao bliske odnose s Vladimirom Putinom, čak i nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.

Ruskog predsjednika nazivao je prijateljem, a Putin mu je 2019. dodijelio Orden Aleksandra Nevskog. Nakon Vučićeva izbornog poraza Kremlj je reagirao odmjereno.

'Duboko cijenimo doprinos koji je Aleksandar Vučić dao razvoju naših bilateralnih odnosa', izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Ana Jović-Lazić, direktorica Centra za euroazijske studije na Sveučilištu u Beogradu, smatra da je Vučić za Moskvu bio predvidiv partner, ponajprije zato što je odbijao podržati europske sankcije Rusiji.

Erik Gordy, stručnjak za Srbiju sa Sveučilišnog koledža u Londonu, ocjenjuje da je Vučić djelomično preuzeo ulogu koju je u europskoj politici imao Viktor Orbán, premda u manje izraženom obliku.

Vuk Vuksanović s londonskog King's Collegea ističe da je Srbija tijekom Vučićeve vladavine Moskvi bila važna i zbog simboličkog značenja.

Prema njegovoj ocjeni, Beograd je pomagao ruskom vodstvu održavati dojam da Rusija nije potpuno izolirana na europskoj političkoj sceni.

Srbija je Moskvi bila važna i zbog Balkana

Francuska televizija ističe da se ruski interes za Srbiju nije svodio samo na bilateralne odnose.

Branislav Radeljić, politolog iz Londona specijaliziran za Srbiju, smatra da je Moskva koristila svoje veze s Beogradom kako bi otežavala europske integracije zapadnog Balkana.

'Rusija je iskoristila svoje bliske veze sa srpskim rukovodstvom kako bi iritirala Europsku uniju u regiji i suprotstavila se njezinim planovima za veću integraciju Balkana', ocijenio je Radeljić.

Sugovornici France 24 upozoravaju i na utjecaj proruskih narativa u srpskom medijskom prostoru. Prema njihovim ocjenama, velika zastupljenost takvih stavova pridonijela je širenju političkih poruka bliskih Kremlju i izvan granica Srbije.

Radeljić pritom smatra da Vučićev poraz dovodi u pitanje rusku tezu prema kojoj politička stabilnost Srbije ovisi o vlasti naklonjenoj Moskvi.

'Rusi mu nikada nisu potpuno vjerovali'

Unatoč političkom udarcu, stručnjaci upozoravaju da ne treba precjenjivati posljedice Vučićeva odlaska za Rusiju. Jović-Lazić ističe da Kremlj posljednjih godina nije bio potpuno zadovoljan odnosom sa srbijanskim predsjednikom.

Radeljić dodaje da je Moskva Vučića sve više doživljavala kao nepouzdanog partnera.

'Rusi nikada nisu imali potpuno povjerenje u njega i smatrali su ga oportunistom koji je koristio svoje veze s Vladimirom Putinom kako bi vršio pritisak na Zapad', rekao je Vuksanović.

Takva procjena proizlazi iz Vučićeve dugogodišnje politike balansiranja između velikih sila. Iako je javno kritizirao europske sankcije Rusiji i održavao bliske odnose s Putinom, Srbija je istodobno prodavala streljivo koje je završavalo u Ukrajini.

Gordy podsjeća da je Vučić pokušavao održavati dobre odnose s različitim međunarodnim partnerima.

I sam je srbijanski čelnik svojedobno izjavio da bi radije da ga uspoređuju s Josipom Brozom Titom nego s Putinom, nastojeći se predstaviti kao političar koji vodi samostalnu vanjsku politiku.

Rusija ima dva snažna aduta: Energetiku i Kosovo

Jedan od razloga zbog kojih Moskva ne mora strahovati od potpunog gubitka utjecaja jest činjenica da njezini odnosi sa Srbijom nisu ovisili isključivo o Vučiću.

Jović-Lazić upozorava da su energetska suradnja i ruska potpora srbijanskim stavovima o Kosovu važni temelji bilateralnih odnosa. Uz to, u dijelu srbijanskog društva postoji tradicionalno pozitivan odnos prema Rusiji.

Zbog toga bi čak i nova vlast koja želi snažnije približavanje Europskoj uniji mogla naići na ozbiljna politička i gospodarska ograničenja. Gordy smatra da bi pokušaj naglog prekida odnosa s Moskvom bio posebno zahtjevan zbog postojećih veza i interesa.

Studentska lista nema jedinstven stav o Rusiji

Najveća nepoznanica, prema analizi France 24, jest vanjskopolitička orijentacija pobjedničkog studentskog pokreta.

Studentska lista okupila je vrlo različite političke i ideološke skupine, koje povezuje protivljenje dosadašnjem načinu upravljanja Srbijom i zahtjev za borbom protiv korupcije. No to ne znači da imaju jedinstvene stavove o Rusiji, Europskoj uniji ili Kini.

Nebojša Vladisavljević, politolog sa Sveučilišta u Beogradu, ističe da lista obuhvaća širok politički spektar, od proeuropskih liberala do konzervativaca koji zagovaraju još čvršće veze s Moskvom i Pekingom.

Gordy smatra da bi pobjednici izbora najradije izbjegli raspravu o budućim odnosima s Rusijom. Prema njegovoj ocjeni, studenti nemaju posebnu želju baviti se tim pitanjem jer bi ono moglo otvoriti duboke podjele unutar pokreta.

Vuksanović upozorava da bi upravo rasprava o Rusiji mogla ozbiljno ugroziti jedinstvo političke opcije koja je nastala oko zajedničkog cilja borbe protiv korupcije i smjene Vučićeve vlasti.

Hoće li se Srbija ipak postupno okrenuti Europi?

Unatoč razlikama unutar Studentske liste, dio stručnjaka smatra da bi promjena vlasti mogla dugoročno dovesti do postupnog udaljavanja Srbije od Moskve.

Vladisavljević očekuje da takav zaokret, ako do njega dođe, neće biti nagao ni izričito najavljen. Smatra da su vrijednosti na kojima je studentski pokret nastao, poput vladavine prava i borbe protiv korupcije, bliže načelima Europske unije.

Zbog toga bi se, prema njegovoj procjeni, Srbija mogla postupno približavati Bruxellesu, čak i bez velikih vanjskopolitičkih deklaracija.

Radeljić smatra da bi Europska unija trebala iskoristiti političku promjenu u Srbiji i ponuditi snažniju podršku novoj vlasti. No Gordy upozorava da Bruxelles u tome neće imati jednostavan zadatak.

'Europa se nije baš proslavila podrškom studentskom pokretu, a europski dužnosnici dugo su zauzimali vrlo pomirljiv stav prema Aleksandru Vučiću', ocijenio je.

Moskva ne odustaje od Beograda

Kremlj je nakon izbora jasno poručio da želi nastaviti suradnju sa Srbijom, bez obzira na promjenu vlasti. Peskov je izjavio da je Moskva spremna učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi odnosi s novim srbijanskim vlastima ostali konstruktivni.

Time je Rusija pokazala da ne namjerava automatski izgubiti politički prostor koji je godinama gradila na Balkanu.