Pobjeda Studentske liste na prijevremenim parlamentarnim izborima označila je kraj dugogodišnje dominacije Srpske napredne stranke (SNS) u srbijanskom parlamentu. Međutim, formalna primopredaja vlasti tek treba uslijediti, a upravo to prijelazno razdoblje otvara niz pitanja.

Dok nova parlamentarna većina ne formira vladu, državnim institucijama i dalje upravljaju dužnosnici koje je imenovala dosadašnja vlast. Posebno osjetljivima smatraju se sigurnosne službe, policija i pravosuđe, odnosno institucije koje raspolažu dokumentacijom i informacijama važnima za eventualne istrage o korupciji i drugim nezakonitim radnjama.

Sugovornici portala Nova.rs upozoravaju da bi dio dužnosnika mogao pokušati iskoristiti vrijeme do primopredaje vlasti kako bi zaštitio sebe i svoje suradnike. Za sada, međutim, nema potvrde da je organizirano uništavanje dokaza u tijeku.

'Ponovno će se paliti i uništavati dosjei'

Odvjetnik Božo Prelević posebno upozorava na moguća događanja u Bezbednosno-informativnoj agenciji (BIA), srbijanskoj sigurnosno-obavještajnoj službi. U razgovoru za TV Nova iznio je tvrdnju da bi odlazeća vlast mogla pokušati uništiti dokumentaciju koja bi otkrila povezanost pojedinih javnih dužnosnika, političara i medijskih djelatnika sa sigurnosnim strukturama.

'Ponovno će se paliti i uništavati dosjei', upozorio je Prelević.

Ustvrdio je i da su brojni akteri na političkoj i medijskoj sceni surađivali sa sigurnosnim službama. 'Više od pola političke scene njihovi su doušnici, više od 80 posto urednika medija njihovi su doušnici. Vidite da su to zapovijedi iz jednog centra', rekao je.

Prelević smatra da bi dokumentacija BIA-e mogla otkriti kako su tijekom prethodnih 14 godina funkcionirale pojedine državne institucije i tko je sudjelovao u političkom utjecaju na njih.

'Nikada ne možete sve sakriti'

Politički analitičar Dragan Popović smatra da je jedan od najvećih problema Srbije dugogodišnje slabljenje neovisnosti državnih institucija. Prema njegovoj ocjeni, u demokratski uređenoj državi promjena vlasti ne bi smjela utjecati na profesionalan rad policije, tužiteljstva i drugih tijela.

Međutim, tvrdi da će u Srbiji mnogo toga ovisiti o odlukama pojedinaca koji trenutačno upravljaju institucijama.

'Netko će odlučiti hoće li skrivati dokaze, hoće li surađivati s novom vlašću i predočiti joj što više dokaza. Netko će se sakriti', rekao je Popović za Novu.

Upozorava da bi tranzicija mogla biti dugotrajna i složena jer, prema njegovu mišljenju, dio ljudi ima osobni interes u opstruiranju promjena. 'Velik broj ljudi ima interes opstruirati tranziciju vlasti, prije svega kako ne bi završili u zatvoru ili ostali bez imovine. Zato treba biti spreman na sve', ocijenio je.

Ipak, smatra da eventualni pokušaji prikrivanja nezakonitosti ne mogu potpuno ukloniti sve tragove.

'Mislim da nikada ne možete do kraja sve uništiti. Bit će tu puno posla za tužiteljstvo', poručio je.

CRTA upozorava na moguće prikrivanje nezakonito stečene imovine

O rizicima tijekom primopredaje vlasti govorio je i programski direktor organizacije CRTA Raša Nedeljkov. U izjavi za FoNet upozorio je na povezanost organiziranog kriminala i pojedinih državnih struktura, za koju smatra da je obilježila prethodno razdoblje.

'Jasno je da je sprega organiziranog kriminala i institucija velika i da je granica između organiziranog kriminala i institucija izbrisana', ustvrdio je.

Nedeljkov očekuje da bi pojedinci mogli pokušati prikriti nezakonito stečenu imovinu, ali smatra da bi dosljedna borba protiv korupcije mogla dovesti do utvrđivanja odgovornosti. Naglasio je i važnost pritiska javnosti na buduću vlast kako bi ispunila obećanja o reformama i neovisnosti institucija.

SNS je izgubio izbore, ali još upravlja policijom

Posebno pitanje predstavlja Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije, na čijem se čelu i dalje nalazi Ivica Dačić. Odvjetnik Nenad Tasić upozorio je da izborni poraz SNS-a ne znači automatsku smjenu policijskog vodstva. Prema njegovim riječima, tijekom prijelaznog razdoblja postojeći dužnosnici nastavljaju obavljati svoje funkcije sve dok ne budu provedene zakonom predviđene promjene.

Tasić je posebno izdvojio Marka Krička, načelnika Uprave kriminalističke policije, koji se tijekom studentskih prosvjeda našao na meti kritika zbog policijskog postupanja prema demonstrantima. Objasnio je da njegovo eventualno razrješenje ovisi o zakonskim ovlastima nadležnih tijela.

'Njega može smijeniti direktor policije, ali je u postojećoj konstelaciji to teško zamislivo', ocijenio je.

Dodao je da treba razlikovati političku, disciplinsku i kaznenu odgovornost policijskih dužnosnika. Za utvrđivanje eventualne kaznene odgovornosti nadležno je javno tužiteljstvo.

Bivši član Otpora: 'Jeste li spremni za Vučićev kontranapad?'

Na moguće političke poteze Aleksandra Vučića upozorio je i Ivan Marović, nekadašnji član pokreta Otpor, koji je sudjelovao u kampanji protiv režima Slobodana Miloševića 2000. godine.

Marović smatra da Vučić neće odustati od političke borbe te da bi mogao pokušati oslabiti novu parlamentarnu većinu.

'Jeste li spremni za kontranapad? On dolazi, to je sigurno, a sudeći po Vučićevu govoru u nedjelju, doći će brže nego što je to uobičajeno', napisao je na društvenoj mreži X.

Prema njegovoj procjeni, Vučić bi najprije mogao nastojati ublažiti posljedice poraza i izbjeći eventualnu kaznenu odgovornost, a zatim pokušati izazvati podjele unutar nove vlasti. Marović smatra da bi u tome mogao koristiti ideološke razlike među članovima Studentske liste, osobito kada je riječ o nacionalnim pitanjima.

Može li doći do nove političke krize?

Marović upozorava i na mogućnost izazivanja velike političke ili sigurnosne krize koja bi skrenula pozornost javnosti s procesa primopredaje vlasti. Prema njegovu tumačenju, takav bi scenarij mogao uključivati pozivanje na nacionalno jedinstvo i zaštitu državnih interesa. Smatra da bi Vučić mogao pokušati iskoristiti takvu situaciju kako bi ponovno ojačao svoj politički utjecaj.

Pritom podsjeća na događaje nakon pada Slobodana Miloševića, kada su se političke snage povezane s njegovim režimom postupno vratile u središte političkog života. Radikali su, podsjeća, već 2003. postali pojedinačno najjača stranka u Srbiji, dok je politička opcija iz koje je nastao SNS 2012. preuzela vlast.

Koliko vremena ima odlazeća vlast?

Proces formiranja novih institucija započinje nakon što Republička izborna komisija službeno potvrdi rezultate parlamentarnih izbora održanih 25. listopada. Ns, nakon službenog potvrđivanja rezultata slijedi rok od 30 dana za konstituiranje Narodne skupštine. Od konstituiranja parlamenta počinje teći rok od 90 dana za izbor nove Vlade Srbije.

To znači da razdoblje do formalnog preuzimanja vlasti može potrajati više tjedana, ovisno o brzini provedbe institucionalnih postupaka. U tom razdoblju dosadašnja vlada nastavlja obavljati svoje dužnosti u tehničkom mandatu, uz zakonska ograničenja.

Pred novom vlašću velik posao

Sugovornici Nove.rs slažu se da izborna pobjeda Studentske liste sama po sebi neće biti dovoljna za brzu promjenu načina funkcioniranja države. Pred budućom vladom bit će zadatak uspostavljanja profesionalnog rada institucija, reforme sigurnosnih službi, policije i pravosuđa te stvaranja uvjeta za neovisne istrage eventualnih nezakonitosti.