'Još je jedan autoritarni čelnik istočne Europe poražen zahvaljujući novom političkom pokretu: dugogodišnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić neočekivano je izgubio nakon kampanje koju su predvodili studenti.

Iznimna ustrajnost

Dok su mladi u drugim dijelovima Europe, osobito u Francuskoj i Italiji, posljednjih tjedana izlazili na ulice tražeći bolje obrazovanje i više mogućnosti, studentski pokret u Srbiji imao je sasvim drukčije početke i ciljeve – i pokazao iznimnu ustrajnost. U njemu su uglavnom sudjelovali studenti u dvadesetima, a ne tinejdžeri, iako su se uključili i srednjoškolci.

Pokret je bio i discipliniran. Unatoč pokušajima vlasti da prikaže drukčiju sliku, u njemu nije bilo marginalne skupine koja je tražila sukobe ni dijela sudionika koji su bili više zainteresirani za pljačku', navodi se u analizi CNN-a.

Uspon studentskog pokreta u Srbiji, ističe CNN, počeo je prije dvije godine, u okolnostima u kojima bi to malo tko očekivao. Nadstrešnica na željezničkoj stanici u Novom Sadu, gradu na sjeveru Srbije, srušila se u studenome 2024. godine i usmrtila 16 ljudi, među kojima je bilo i dvoje djece.

Tragedija, uzrokovana nekvalitetnom gradnjom, potaknula je val ogorčenja zbog korupcije, nedostatka odgovornosti vlasti i nemara. Prosvjedi su počeli simboličnim događajima. Svakog petka smrt stradalih obilježavala se petnaestominutnom šutnjom, koja je počinjala u 11.52 po lokalnom vremenu – točno u trenutku kada se nadstrešnica srušila.

Kada je policija oštro reagirala na studentske komemorativne skupove, prosvjedi su prerasli u širu kampanju. U ožujku prošle godine više od 300.000 ljudi ispunilo je ulice Beograda.

Srbija kao SAD šezdesetih

U određenom smislu studentski pokret ugledao se na američke prosvjede za građanska prava iz šezdesetih godina prošlog stoljeća. U siječnju prošle godine studenti iz Beograda odlučili su prepješačiti 100 kilometara kako bi se pridružili kolegama s Novosadskog sveučilišta u blokadi triju gradskih mostova.

'Noseći sa sobom primjerke Ustava, studenti su željeli podsjetiti sve na ono za što se bore', napisala je Katarina Beširević sa Sveučilišta u Beogradu osvrćući se na biciklističku kampanju tijekom koje su studentski prosvjednici također nosili primjerke Ustava Srbije.

Pokret je bio i vrlo uključiv.

'Jedna od ključnih značajki studentskog pokreta njegova je predanost izgradnji građanske solidarnosti unatoč vjerskim, etničkim i regionalnim razlikama. To, primjerice, podrazumijeva aktivno uključivanje studenata muslimanske i bošnjačke nacionalnosti, uz poštovanje njihova vjerskog identiteta', napisala je Marta Špala iz Centra za istočne studije u Varšavi.

Dugi marševi diljem zemlje omogućili su studentima da svoju poruku prenesu i stanovnicima manjih gradova i sela, gdje ljudi često nisu bili upoznati s ciljevima prosvjednika zbog čvrste državne kontrole nad medijima.

Ciljevi pokreta ubrzo su prerasli njegove prvotne zahtjeve. Pokret je najprije tražio pravdu za žrtve tragedije u Novom Sadu, a zatim se usmjerio na obranu demokracije i civilnog društva od raširene korupcije, izbora obilježenih zastrašivanjem i nadzorom te gušeće državne kontrole nad medijima.

U tome se studentski pokret u Srbiji bitno razlikovao od studentskih prosvjeda u drugim dijelovima Europe.

Prosvjedi su potom dobili institucionalni oblik osnivanjem Studentske liste, koja je u nedjelju uvjerljivo pobijedila Srpsku naprednu stranku (SNS) Aleksandra Vučića.

Velike sličnosti s Mađarskom

Postoje velike sličnosti s Mađarskom, gdje je ranije ove godine poražen autoritarni čelnik Viktor Orbán. I Orbán i Vučić bili su na vlasti više od desetljeća, održavali prijateljske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i stekli golemu moć zahvaljujući kontroli nad medijima i gospodarskim kompanijama.

Vučić je, zapravo, preuzeo neke elemente Putinove političke strategije, nastojeći prijeći s predsjedničke na premijersku dužnost kada mu Ustav više nije dopuštao kandidaturu za predsjednika. Istodobno je u velikoj mjeri poticao srpski nacionalizam.

Prošlog mjeseca Ratko Mladić, zapovjednik bosanskih Srba osuđen za zločine protiv čovječnosti tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji, pokopan je u Beogradu uz vojne počasti.

Postoje i sličnosti između Srbije i Ukrajine, gdje su prosvjedi desetaka tisuća ljudi, uglavnom mladih, 2014. godine naposljetku doveli do svrgavanja proruskog predsjednika Viktora Janukoviča. Prosvjedi su izbili zbog raširene korupcije i njegova odbijanja da potpiše sporazum o pridruživanju Europskoj uniji.

Taj spontani pokret strahovao je da se Ukrajina ponovno udaljava od Europe i vraća u sferu utjecaja Moskve te se zalagao za europski identitet zemlje. Prosvjednici su se također protivili netransparentnoj vlasti koja nije preuzimala odgovornost za svoje postupke.

Slično tome, srpski prosvjednici isticali su da je njihov program 'europski', tražeći izgradnju demokratskih institucija, neovisno pravosuđe, slobodu medija i zaštitu građanskih sloboda. Razvoj studentskog pokreta u Srbiji mogao bi pružiti važne pouke i drugim zemljama.

'Volonteri su se organizirali u radne skupine koje su koordinirale logistiku, sigurnost, pravnu pomoć i digitalnu komunikaciju. Studenti informacijskih tehnologija razvili su šifrirane platforme za sigurnu komunikaciju i koordinaciju, dok su studenti prava i odvjetnici osnovali mrežu pravne pomoći kako bi pomogli privedenim prosvjednicima', napisali su Breza Rejs Maksimović i Srđa Popović prošle godine u časopisu Journal of Democracy.

To je rezultiralo 'decentraliziranim, ali vrlo dobro koordiniranim djelovanjem', dodali su autori.

Pokret bez vođe

'Ova je mobilizacija osmišljena kao pokret bez vođe. Studentski zborovi funkcioniraju po horizontalnom modelu, organizirajući večernje plenume na kojima se predlažu, razmatraju i izglasavaju strategije i taktike.'

Takav je model možda dobro funkcionirao u suočavanju s autoritarnom državom jer nije bilo vođa koje bi vlast mogla uhititi. Međutim, pretvaranje pokreta u funkcionalnu vladu bit će teško. Taj se model uvelike razlikuje od strogo disciplinirane mađarske oporbene stranke koju predvodi Péter Magyar.

Izazovi koji čekaju ovaj mladi pokret iznimno su veliki. Među njegovim kandidatima malo je onih koji imaju iskustva u upravljanju državnim institucijama. Kandidatsku listu uglavnom su činili manje poznati akademici, pravnici, sportaši, poljoprivrednici i umjetnici.

Ipak, pokret će imati potporu Europske unije. Čestitajući Studentskoj listi na pobjedi, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u ponedjeljak: 'Spremni smo podržati reforme u području vladavine prava, slobode medija, borbe protiv korupcije i izgradnje snažnih demokratskih institucija.'