gradovi sve efikasniji

Vrlika i Beli Manastir rekorderi u korištenju EU fondova u 2019.

  • Autor: An. S./Hina
  • Zadnja izmjena 15.03.2021 15:41
  • Objavljeno 15.03.2021 u 15:41
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Elmar Gubisch / Panthermedia / Profimedia

Hrvatski gradovi sve efikasnije koriste EU fondove, Grad Vrlika u tome je bila rekorder 2019. godine s povučenih 5719 kuna po stanovniku, a najveće apsolutno povećanje u odnosu na prethodnu godinu postigao je Beli Manastir, objavio je u ponedjeljak portal Gradonačelnik.hr.

Dok su veliki i srednji gradovi vodeći po rastu povučenih sredstava u apsolutnom iznosu, mali gradovi prevladavaju u postotnom rastu na godišnjoj razini, a po stanovniku u vodećih deset su mali i srednji gradovi, objavio je Gradonačelnik.hr u analizi o izvršenju proračuna u 2019. godini.

Analiza pokazuje da je 2019. čak 15 hrvatskih gradova povuklo iz EU fondova više od 1000 kuna po stanovniku. Nakon Vrlike slijede Lipik, Otok i Beli Manastir s više od 2500 kuna po stanovniku.

U posljednje tri do četiri godine visina ugovorenih sredstava iz EU fondova je u porastu. Gradnja društvenih domova, vrtića, projekti aglomeracije, obnova dvoraca, edukacijskih centara, novih kulturno-turističkih sadržaja, energetske obnove te ulaganja u poduzetničke zone dio su najvažnijih projekata u koje ulažu gradovi posljednjih godina. Riječ je o višegodišnjim projektima, tako da je za velik dio njih u 2019. godini povučen tek dio sredstava, a neki se u pojedinim gradovima nastavljaju još i ove godine.

Povećanje sredstava povezana su najčešće s velikim projektima. Tako je u odnosu na 2018. godinu, u 2019. najveće povećanje u apsolutnom iznosu imao Beli Manastir, za 21,6 milijuna kuna.

Po postotnom rastu povučenih sredstava u 2019. godini prednjače Buje s godišnjim rastom za preko 94 tisuća posto, više od 84 tisuće posto rast je ostvario Knin, a Glina preko 35 tisuća posto.

U odnosu na ukupno povučena sredstva u 2019. godini, najveći udjel imali su srednji i veliki gradovi, a vodeći su Rijeka, Osijek, Virovitica, Petrinja, Zadar, Dubrovnik, Beli Manastir, Karlovac, Split i Pleternica.

Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje od 2014. do 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura, a do 25. veljače 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 12,25 milijardi eura, odnosno 114,16 posto dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 5,24 milijardi eura, odnosno 48,80 posto dodijeljenih sredstava te je ovjereno 4,45 milijarde eura odnosno 41,49 posto dodijeljenih sredstava.

Operativni program Konkurentnost i kohezija ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 125,31 posto ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji postotak isplaćenih sredstava ima Program ruralnog razvoja, odnosno 65,70 posto dodijeljenih sredstava.

Portal Gradonačelnik.hr u svojoj je analizi zbrojio direktne i indirektne pomoći od EU. Za direktne su uzeta konta koja se odnose na tekuće pomoći od institucija i tijela EU-a i kapitalne pomoći od institucija i tijela EU-a, a za indirektne konto pomoći temeljem prijenosa EU sredstava (tekuće i kapitalne izražene zajedno).

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!