Povjerenstvo neovisnih istražitelja koju je 2017. uspostavilo Vijeće za ljudska prava UN-a optužilo je vladu Mjanmara jer nije osudila nijednog pripadnika svoje vojske, te ju je proglasila krivom 'pod Konvencijom o genocidu zbog neuspjeha u istraživanju i kažnjavanju činova genocida'.

Djelovanje vojske u mjanmarskoj pokrajini Rakhine koje je započelo u kolovozu 2017. potjeralo je više od 730 tisuća pripadnika Rohindža u Bangladeš. Mjanmar odbacuje da je vojska činila zločine i tvrdi da je vojna kampanja u stotinama sela na sjeveru Rakhinea bila odgovor na napade pobunjenika Rohindža.

'Stotine Rohindža žena i djevojaka je silovano', stoji u izvještaju i dodaje se da je 80 posto silovanja bilo grupno, a da je mjanmarska vojska odgovorna za 82 posto tih zločina.

Vlada Mjanmara odbila je pristup istražiteljima UN-a, pa su oni posjetili izbjegličke logore u Bangladešu, Tajlandu i Maleziji, te su se susreli s humanitarnim skupinama, think-tankovima, akademicima i međuvladinim organizacijima.

Istražitelji su u kolovozu 2018. istaknuli pet pokazatelja genocidne namjere mjanmarske vojske: upotrebu ponižavajućeg jezika, specifične izjave vladinih dužnosnika, političara, vjerskih vlasti i vojnih zapovjednika prije, tijekom i poslije nasilja, postojanje diskriminatornih planova i mjera, dokaze o organiziranom planu uništenja i ekstremnu brutalnost kampanje.

Silovanja su šesti pokazatelj, naglasilo je povjerenstvo.

Taj je zaključak donesen na temelju 'raširenih i sustavnih ubojstava žena i djevojaka, sustavne selekcije žena i djevojaka u reproduktivnoj dobi za silovanje, napada na trudne žene i bebe, sakaćenju reproduktivnih organa i fizičkom unakazivanju njihovih tijela ostavljanjem tragova ugriza na obrazima, vratu, grudima i bedrima'.

Povjerenstvo dodaje i kako dvije godine kasnije nijedan vojni zapovjednik nije osuđen za te zločine.