Razgovori CNN-a s ukrajinskim vojnicima i časnicima otkrivaju šire razmjere tih operacija. Nekoliko stručnjaka raspoređeno je i u Sudanu, dok su vojnici iz Čada, Nigera i Burkine Faso dolazili u Mali na obuku za upravljanje dronovima.

Kada je Iran početkom godine napao američke saveznike na Bliskom istoku, Ukrajina je poslala timove u najmanje pet država kako bi lokalne snage naučili rušiti iranske dronove Shahed, kakvima Rusija godinama napada Ukrajinu. Zauzvrat je Kijev dobio sporazume o sigurnosnoj suradnji i obećanja o isporukama streljiva.

U Maliju obučavaju tuareške pobunjenike

U Sahelu je situacija složenija. Rusija ondje popunjava sigurnosni prostor nastao povlačenjem zapadnih snaga te podupire vlasti u zamjenu za novac i rudarska prava. Nakon smrti Jevgenija Prigožina, ostatke Wagnera uključila je u regularnu vojsku i osnovala Afrički korpus.

Ukrajinci u Maliju surađuju s Frontom za oslobođenje Azavada, separatističkom skupinom sastavljenom uglavnom od Tuarega sa sjevera zemlje. Ne sudjeluju izravno u borbama, nego pobunjenicima pružaju obuku i operativnu potporu.

‘Njihovim operacijama upravljam na daljinu. Signal s njihova drona preko interneta dolazi do mene, a ja im radiovezom odmah govorim što trebaju učiniti i kamo letjeti’, rekao je jedan ukrajinski operater. Nakon misije zajedno analiziraju svaki potez, dok on, prema zapovijedi nadređenih, ne odlazi na bojište.

Moskva optužuje Ukrajinu za masakr civila

Moskva je optužila Ukrajinu da sudjeluje u masakrima civila u Maliju, što je Kijev odbacio. Human Rights Watch istodobno je ruske snage optužio za ubojstva civila, a u zasebnom izvješću naveo da su tijekom travanjskog nasilja civile nezakonito napadale sve izravno uključene strane. Ukrajina u izvješću nije spomenuta. Sergej Lavrov tvrdi da Afrički korpus djeluje zakonito i na službeni zahtjev legitimnih afričkih vlada.

Izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe kaže da je cilj misija pritisnuti Rusiju i potkopati njezin imidž pouzdanog saveznika.

‘Svoje iskustvo s dronovima pretvaramo u vanjskopolitički alat’, rekao je.

Operacije u Africi Ukrajincima ujedno omogućuju provjeru opreme i taktike u drukčijim uvjetima. Prašina i vrućina ubrzavaju kvarove, pa filtre, hlađenje, elektroniku i baterije treba prilagoditi. Za razliku od ukrajinskog bojišta, u Maliju se ratuje u manjim skupinama, na velikom prostoru, uz zasjede i nadzor ruta.

‘Mi njih učimo taktici, a oni nas preživljavanju i borbi’, dodao je izvor.

Prekretnica u Kidalu

Analitičar ACLED-a Héni Nsaibia ocjenjuje da su ruske snage ključne za opstanak vojnog režima u Maliju, ali i da Rusiji taj režim treba kako bi ostala u zemlji.

Prve tvrdnje o ukrajinskoj pomoći Tuarezima pojavile su se 2024., nakon zasjede kod Tinzaouatena u kojoj su ubijeni deseci Wagnerovih boraca i malijskih vojnika. Glasnogovornik ukrajinske vojne obavještajne službe Andrij Jusov tada je kazao da su pobunjenici dobili ‘potrebne informacije’. Mali, Niger i Burkina Faso potom su Vijeću sigurnosti UN-a prijavili Ukrajinu zbog navodnog sponzoriranja terorizma.

Ukrajinski operater tvrdi da su pomagali i pri ovogodišnjem zauzimanju strateški važnog Kidala. Tuarezi i militanti povezani s Al Kaidom istodobno su napali ruske snage i prisilili ih na povlačenje. Rusko ministarstvo obrane optužilo je ‘ukrajinske i europske instruktore plaćenike’ da su obučavali pobunjenike. Nsaibia taj gubitak smatra velikim porazom malijskog režima i njegovih ruskih zaštitnika.

Ukrajinci priznaju da je savezništvo s Tuarezima pragmatično.

‘Kultura i vjera su drukčije, ali kada vas napadaju isti idioti, ideološke razlike padaju u drugi plan’, rekao je obavještajni izvor.

Operater je neke pobunjenike opisao kao radikale čije je postupke katkad teško zanemariti, no smatra da svaki udarac Rusiji približava pobjedu Ukrajine.

Napadi na rusku ‘flotu iz sjene’

Ukrajinski operateri od kraja 2025. djeluju i u sjeverozapadnoj Libiji. Jedan od njih kazao je da njegov tim međunarodnu vojnu bazu u Misrati koristi za napade na rusku ‘flotu iz sjene’, a zauzvrat obučava lokalne snage. Tankerima iz te flote Moskva zaobilazi sankcije i prihodima od nafte financira rat.

Jedan ukrajinski pomorski dron s eksplozivom oteo se kontroli i početkom godine završio kod grčkog otoka Lefkade. Atena je uložila diplomatski prosvjed, a Kijev se ispričao, istodobno okrivivši Rusiju za rat i korištenje flote iz sjene.

Bivši šef ukrajinske obavještajne službe, a sada predstojnik predsjedničkog ureda Kirilo Budanov još je 2023. poručio da će Ukrajina nastaviti ubijati Ruse diljem svijeta sve do pobjede. Ovoga je tjedna ponovno istaknuo globalni doseg službe, navodeći da interese zemlje štiti ‘od Rusije do Afrike, u odijelu i u maskirnoj uniformi’.