A GDJE JE HRVATSKA

Ovo je najopasnija zemlja u Europi, a incident koji je šokirao svijet dokazao je zašto se građani boje

21.10.2025 u 09:15

Bionic
Reading

Francuska se nakon krađe u muzeju Louvre može samo nadati da iduće godine neće ostati na neslavnom prvom mjestu. A kako stoji Hrvatska na listi najopasnijih zemalja u Europi, pogledajte u našem videu. Rezultat bi vas mogao iznenaditi

Istraživačka tvrtka Numbeo nedavno je, kako je tportal već pisao, objavila Indeks kriminala za 2025., a na vrhu se nalazi Francuska, zemlja koja se prema najnovijim podacima smatra najopasnijom u Europi. Posljednji nemili događaj, pljačka u pariškom muzeju Louvre, šokirao je cijeli svijet, a to je samo još jedan primjer onoga zbog čega se građani Francuske ne osjećaju sigurnima u svojoj zemlji.

Treba naglasiti da Numbeov indeks kriminala ne koristi službene policijske statistike, već se temelji isključivo na iskustvima i percepciji samih građana koji sudjeluju u anketama. Pitanja obuhvaćaju osjećaj osobne sigurnosti, strah od kriminala, percepciju prijetnje nasiljem te izloženosti krađama i problemima s drogom.

Rezultati se izražavaju na ljestvici od 0 (vrlo sigurno) do 100 (vrlo opasno) te je nekoliko kriterija odlučivalo o poretku. Dakle u obzir se uzima subjektivna percepcija, zabrinutost građana zbog provala, krađa ili napada, kao i korupcije i mita.

Nakon Francuske, najnesigurnije se osjećaju stanovnici Belgije, Bjelorusije, Irske i Velike Britanije. A kako stoji Hrvatska? Doznajte u videu u nastavku.

Ovo su najopasnije države u Europi, evo gdje je Hrvatska Izvor: tportal.hr / Autor: EPA/PIXSELL/Neven Bučević

Slabo osiguranje u muzejima

No vratimo se na nevjerojatnu pljačku koja se dogodila proteklog vikenda: nekoliko je ljudi u nedjelju ujutro ukralo nakit iz pariškoga muzeja Louvre i potom pobjeglo. Francuska policija još uvijek traga za skupinom lopova koji su usred bijela dana ukrali osam neprocjenjivih komada kraljevskih dragulja. Dužnosnici kažu da se čini da su veoma iskusni i da je možda riječ o 'stranim' državljanima, a tim od 60 istražitelja ne isključuje teoriju da je pljačku isplanirala i izvela skupina organiziranog kriminala.

Pljačka je u Francuskoj ponovo započela raspravu o slabom osiguranju u muzejima, za koje je novi ministar unutarnjih poslova Laurent Nunez u nedjelju priznao da predstavlja 'veliku slabu točku'. Ministar pravosuđa Gerard Darmanin rekao je pak da je pljačka stvorila veoma negativnu sliku Francuske zbog njezine nesposobnosti da zaštiti svoje muzeje.

'Ono što je sigurno jest da smo podbacili jer su uspjeli parkirati dizalicu za selidbe usred Pariza i u nekoliko minuta podignuti ljude da bi ukrali neprocjenjive dragulje', rekao je. >>Detaljnije o pljački u muzeju Louvre pročitajte ovdje.

Zašto Francuska tako loše stoji?

Ovakve ljestvice uvijek treba tumačiti s rezervom jer odražavaju isključivo osjećaje, percepciju i individualna iskustva, a ne realno stanje sigurnosti, temeljeno na dokumentiranim kaznenim djelima. No takva subjektivna istraživanja ipak mogu ukazivati na društvene trendove, promjene u atmosferi na ulicama ili utjecaj medija, ali ih je važno komparirati i sa službenim statistikama.

Prema pisanju stranih medija, nekoliko je glavnih čimbenika zbog kojih Francuska loše stoji na ovoj ljestvici: rast urbanih i nasilnih incidenata, medijski izvještaji i društvena klima, droga i organizirani kriminal, ekonomske i socijalne nejednakosti, rasprostranjenost sitnih krađa i džeparenja...

Sebastien Lecornu
  • Sebastien Lecornu
  • Sebastien Lecornu
  • Sebastien Lecornu
  • Sebastien Lecornu
  • Sebastien Lecornu
    +2
Sebastien Lecornu Izvor: EPA / Autor: BENOIT TESSIER / POOL

Politička nestabilnost utječe na građane

Dodajmo ovome i najnoviju informaciju koja također utječe na zabrinutost građana. Naime međunarodna agencija za rejtinge S&P Global snizila je neočekivano kreditni rejting Francuske, upozorivši da politička nestabilnost dovodi u opasnost nastojanja vlade da uvede reda u javne financije.

Rejting zemlje snižen je s 'AA-/A-1+' na 'A+/A-1' na kraju tjedna obilježenog političkim previranjima i obećanjem premijera Sébastiena Lecornua da će odgoditi nepopularnu mirovinsku reformu do predsjedničkih izbora 2027. godine.