Iako su nastavnici fizike već godinama u Hrvatskoj izrazito traženi, takvi studijski programi redovito ostaju prazni. Na zagrebačkom PMF-u, primjerice, ove godine nitko nije upisao nastavnički modul fizike i kemije što predstavlja ozbiljan problem. U razgovoru za tportal stručnjaci – dekan PMF-a Mirko Planinić, dekanica riječkog Fakulteta za fiziku Rajka Jurdana-Šepić te prodekanica istog Fakulteta Ivana Jelovica Badovinac - otkrivaju zašto manjka fizičara te kako ih zadržati u prosvjeti
Rijetko koji maturant u budućnosti želi biti nastavnik fizike i kemije. Pokazuju to konačne liste upisa na studije Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) prema kojima baš nitko u srpnju nije upisao nastavnički modul fizike i kemije na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) premda je upisna kvota iznosila 20.
Druge dvije kombinacije integriranog studija nakon kojeg se mogu predavati oba predmeta, nastavničke module matematike i fizike te fizike i informatike, upisalo je tek po petero maturanata što svakako nije dostatno potrebama tržišta, tvrdi Mirko Planinić, dekan PMF-a u Zagrebu.
vezane vijesti
Velika potražnja, slab interes
'Mi bismo trebali godišnje upisati 50 studenata nastavničkih usmjerenja fizike kako bismo popunili kadar koji odlazi u mirovinu, a prošle smo godine upisali samo dvadesetak. Na drugim sveučilištima u Hrvatskoj upiše se od pet do 10 studenata godišnje, tako da je to konstantan manjak koji se akumulira kroz godine', komentira dekan Planinić za tportal i dodaje da već godinama primjećuje slab interes za nastavničko usmjerenje fizike koje se 'nešto malo popuni na jesenskom upisnom roku'. Deficit fizičara u školama nastoji se pokrpati nestručnim zamjenama što se može odraziti na metode podučavanja i kvalitetu nastave.
Nedostatka (budućih) nastavnika fizike svjesni su i na Fakultetu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Ondje također, tumače nam dekanica Rajka Jurdana-Šepić i prodekanica Ivana Jelovica Badovinac, teško popunjavaju kvotu od 24 studenata za prijediplomski studij fizike, a poseban problem vide u malom broju studenata na diplomskoj razini za čiji je upis, jasno, potrebno završiti spomenuti prijediplomski studij. Izgledno je pak da nastavnički smjerovi fizike u Hrvatskoj nisu popularni, ponajprije zbog radnih uvjeta u prosvjeti.
Niske plaće i pritisci
'Učenicima koji su izvrsni u matematici i fizici nudi se daleko bolje kapitaliziranje talenta i znanja stečenog na teškom studiju nego što im ga nudi karijera nastavnika. Nastavničko zanimanje je poziv, traži entuzijaste i zaljubljenike kojih je, u svijetu i u smjeru u kojem se on mijenja, sve manje', ističu u zajedničkom odgovoru dekanica Jurdana-Šepić i prodekanica Jelovica Badovinac.
Do sličnih je rezultata došlo istraživanje njihove kolegice s Katedre za edukacijsku fiziku, izvanredne profesorice Nataše Erceg i suradnika.
Zašto nedostaje nastavnika fizike?
Prema istraživanju koje su 2023. proveli Nataša Erceg i suradnici, ovo su glavni razlozi nedostatka nastavnika fizike:
(i) plaća je niska
(ii) ne postoji jasna i učinkovita strategija za zapošljavanje i zadržavanje učitelja i nastavnika fizike u njihovoj profesiji
(iii) učitelji i nastavnici fizike prihvaćaju bolje plaćene poslove
(iv) nedostaje materijalnih resursa za poučavanje fizike i poticaja
(v) nastavnici imaju loš javni imidž
(vi) učiteljima i nastavnicima fizike ne nude se programi kvalitetnog stručnog usavršavanja...
(prema Erceg i sur., 2023: 10)
U istraživanju je 2023. sudjelovalo čak 390 hrvatskih nastavnika fizike, a pokazalo je da ih u školama manjka zbog niskih plaća, otežanog usavršavanja, preopterećenosti poslom, nedostatne podrške i potpore, negativnog stava učenika prema fizici, neadekvatnog kurikuluma te, naposljetku, lošeg imidža nastavničkog poziva. Magistri edukacije zato radije biraju bolje plaćene poslove te se rjeđe zadržavaju u prosvjeti. Tu dolazimo do problema jer je, kako stoji u radu, broj slobodnih radnih mjesta od osam do 12 puta veći od broja onih koji su završili nastavnički smjer fizike tijekom sedam godina.
Da su uvjeti za nastavnike nemotivirajući tvrdi i dekan Planinić.
'Fizika i kemija teški su smjerovi, treba uložiti puno truda, a nakon što završite fakultet, nagrada je mala naspram uloženog truda. Plaća je relativno mala. Uz to, u školama ima pritisaka i od učenika i od roditelja kako bi im djeca dobila bolje ocjene', kaže.
To, dakako, nije jedini razlog nepopunjenih kvota. Dijelom je to posljedica demografskog pada i neusklađenosti kvota sa stvarnim potrebama. Slikovito, dok je ispitima državne mature prošle godine na ljetnom roku pristupilo 29.188 pristupnika, ove je godine to učinilo njih 28.481, najmanje otkako se provode ispiti državne mature. S druge strane, sve je šira ponuda studijskih programa – javnih i privatnih - pa je tako nakon nakon ljetnog upisnog roka ostalo slobodno više od 15.200 mjesta na visokim učilištima diljem Hrvatske!
Ipak, na PMF-u ne razmišljaju o snižavanju kriterija za upis; zagrebački PMF, naime, inzistira na minimalnoj ocjeni dobar iz više razine matematike (50. centil) i izbornog predmeta fizike (60. centil) što znači da rezultat pristupnika na fizici mora biti jednak ili bolji od 60 posto ostalih pristupnika. Snižavanje kriterija bilo bi, kaže Planinić, neodgovorno prema društvu i javnom novcu.
Vraćanje ugleda nastavnicima
'Rješenje je da se nastavničko zanimanje više cijeni, a to se može kroz plaću. Zalažem se za veće plaće deficitarnih struka, manju normu ili neke druge povlastice poput povoljnijih stambenih kredita. Osim toga, nastavničko zanimanje trebalo bi biti cijenjeno tako da im se omogući napredovanje, da im se omogući usavršavanje, i da su laboratoriji bolje opremljeni', kaže dekan i objašnjava da nastavnici fizike nisu deficitarni samo u Hrvatskoj nego da su mnoge europske zemlje suočene s ovim problemom.
Situacija je, otkriva Planinić, nešto bolja na Cipru, u Škotskoj i skandinavskim zemljama u kojima se generalno više cijeni obrazovanje i nastavno osoblje.
'Da bi mladi upisivali ove studijske programe, potrebno je veliko ulaganje u vraćanje ugleda nastavničke profesije općenito, povećanje plaća, ulaganje u materijalne resurse za moderno poučavanje fizike, te revizija sadržaja fizike u kurikulima koji su pretrpani', slažu se dekanica i prodekanica s Fakulteta za fiziku u Rijeci.
Stipendije postoje, ali...
Pritom dodaju da je nužna veća fleksibilnost oko državnih stipendija. Istina je da studenti deficitarnih zanimanja ostvaraju pravo na stipendiju u iznosu od 600 eura mjesečno, no problem je taj što se 'stipendisti moraju zaposliti u školi na području županije u kojoj imaju prebivalište – i to najmanje onoliko godina koliko su primali stipendiju', tumače sugovornice, detektirajući manjkavosti sustava stipendiranja.
'Zbog strukture našeg studijskog programa (3+2) i činjenice da se temeljna znanja iz metodika nastave pojedinih predmeta, te iz pedagoško-psihološke grupe predmeta kao i niza izbornih kolegija vezanih za nastavnički poziv dobivaju tek na diplomskom studiju, malobrojni studenti zainteresirani za nastavnički studij fizike zakinuti su za mogućnost dobivanja nastavničke STEM stipendije od svoje prve godine studija', zaključuju u zajedničkom odgovoru dekanica Rajka Jurdana-Šepić i prodekanica Ivana Jelovica Badovinac.
Ostavimo li čak sustav stipendiranja po strani, ostaje pitanje što nakon diplome – i kakvi bi uvjeti magistre edukacije fizike i drugih područja potaknuli i zadržali u školi. Odgovor nije jednostavan, i očito je da su nužne korjenite promjene.
'Glavni je problem taj što nastavničko zanimanje nije toliko cijenjeno u društvu', podcrtava za kraj dekan PMF-a Mirko Planinić. Svjesni su toga, čini se, i ovogodišnji maturanti – pogotovo oni najbolji.
