Američki i ruski dužnosnici, među kojima su posebni izaslanik američkog predsjednika Jared Kushner i bliski suradnik Vladimira Putina Kiril Dmitriev, razgovarali su o mogućnosti da američki ulagač preuzme udio u kompaniji koja upravlja plinovodima, doznaje Reuters od pet osoba upućenih u situaciju.

Kushner, zet predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, posljednjih mjeseci sudjeluje u pokušajima posredovanja između Rusije i Ukrajine, a poslovne aranžmane vidi kao jedan od mogućih temelja za dugoročni mir. Eventualni dogovor otvorio bi američkim ulagačima mogućnost zarade na budućem transportu ruskog plina prema Europi, nakon završetka rata.

Kushner i Dmitriev sastajali su se posljednjih tjedana u Moskvi i New Yorku. Nije poznato u kojoj su mjeri upravo tada razgovarali o Sjevernom toku, no prema dvojici izvora pitanje plinovoda i dalje je na dnevnom redu.

‘Svi dogovori morat će se ispregovarati između Rusije i DFC-a (Američke korporacije za međunarodno razvojno financiranje) te Ministarstva financija i morat će koristiti američkim poreznim obveznicima i kompanijama’, rekao je dužnosnik Bijele kuće na pitanje o razgovorima u vezi s plinovodom.

Isti dužnosnik istodobno je rekao da ‘u posljednje vrijeme nije bilo razgovora o Sjevernom toku’.

Dmitriev, koji se već dulje zalaže za obnovu prodaje ruskog plina Njemačkoj, prošlog se mjeseca sastao s predstavnicima američkog ministarstva energetike i Ministarstva financija kako bi razgovarali o mogućim energetskim projektima SAD-a i Rusije.

Velike prepreke za povratak ruskog plina

Nije jasno koliko je Washington doista zainteresiran za ponovno pokretanje dotoka ruskog plina prema Njemačkoj, najvećem europskom potrošaču energije. Jedan američki dužnosnik ocijenio je da je, zbog brojnih prepreka, takav dogovor malo vjerojatan u srednjem roku.

Sjevereni tok 1 i 2 su trenutačno pod sankcijama SAD-a i EU-a, što znači da bi njihovo ponovno pokretanje u sadašnjim okolnostima bilo protuzakonito. Donald Trump mogao bi ublažiti ili ukinuti američke sankcije, no takav bi potez mogao postati znatno teži ako demokrati osvoje kontrolu nad Kongresom na izborima za Kongres idućeg mjeseca.

Još veća prepreka mogla bi biti sama Europa. Njemačka i druge europske zemlje ulažu golem novac u jačanje obrane upravo zbog prijetnje iz Rusije, pa bi se snažno protivile obnovi energetskih veza s Moskvom.

Iz njemačkog ministarstva gospodarstva i energetike poručili su da su Sjeverni tok i ruski plin pod europskim sankcijama te da je Njemačka pronašla alternativne izvore. Za eventualno ponovno otvaranje plinovoda bila bi potrebna odluka njemačke vlade, a Berlin to trenutačno ne želi.

Prije ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Njemačka je više od polovice svojih potreba za plinom podmirivala iz Rusije, upravo preko dvaju plinovoda Sjeverni tok. Nakon što je Moskva počela ograničavati isporuke plina Europi, plinovodi su stavljeni izvan pogona, a u rujnu 2022. oštećeni su u nizu podvodnih eksplozija.

Europa strahuje da bi posao ojačao Moskvu

Razgovori Moskve i Washingtona odvijaju se u trenutku dubokog nepovjerenja europskih zemalja prema ruskim namjerama. Čelnici pet europskih obavještajnih službi ranije ove godine rekli su Reutersu da Rusija ne želi brzo okončati rat te da američke pregovore koristi i za guranje poslovnih dogovora.

Posebno su loši odnosi Moskve i Berlina. Njemačka je jedan od najvećih vojnih podupiratelja Ukrajine, dok njemačke vlasti optužuju Rusiju za sustavnu kampanju hibridnih napada.

‘Ovo prijeti da će biti prljav posao koji će Europu skupo stajati’, rekao je Michael Kellner, njemački zastupnik koji je nakon početka ruske invazije bio zadužen za energetsku politiku.

‘Amerikanci i Rusi dijelit će profit’, dodao je.

Njemačka vladajuća koalicija protivi se ponovnom pokretanju Sjevernog toka, no za njegov povratak zalaže se Alternativa za Njemačku (AfD), trenutačno najpopularnija njemačka politička stranka. Dmitriev bi se početkom iduće godine trebao sastati s vodstvom AfD-a upravo kako bi razgovarali o mogućnosti ponovne prodaje ruskog plina Njemačkoj.

Ni eventualna promjena vlasništva nad kompanijom koja kontrolira plinovod ne bi bila jednostavna. Gazprom u njoj ima 51 posto udjela, dok je još 31 posto podijeljen između dviju njemačkih kompanija, a ostatak drže francuska i nizozemska tvrtka.

Dvije njemačke kompanije pritom žele zadržati svoje udjele kako bi Njemačka zadržala utjecaj u slučaju da Gazprom proda svoj dio, rekao je jedan od izvora.

Na stolu i imovina ruskog Lukoila

Razgovori Kushnera i Dmitrieva pritom nisu ograničeni samo na plin. Dvojica također razgovaraju o prodaji niza poslovnih objekata ruskog energetskog diva Lukoila, uključujući rafinerije i benzinske postaje u Europi i drugim dijelovima svijeta, tvrde dva izvora.

Prema tom planu, konzorcij koji bi činili američki DFC te ulagači iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata preuzeo bi tu imovinu, dok bi američke vlasti zauzvrat ukinule sankcije.

‘Steve (Witkoff) i Jared Kushner radili su s DFC-om na pregovorima o značajnoj početnoj uplati i udjelu Sjedinjenih Država u budućoj dobiti’, rekao je dužnosnik Bijele kuće.

Lukoil i Gazprom nisu odgovorili na Reutersove upite za komentar.

Kushner je nakon sastanaka u Moskvi u Kijevu rekao da je s europskim partnerima razgovarao o tome kako je rat povećao cijene energije. Zalagao se za takozvane ‘sporazume o prosperitetu’, koji bi trebali potaknuti mir tako što bi političkim čelnicima ponudili konkretne gospodarske koristi.

No eventualni povratak ruskog plina podijelio bi i europsku javnost. Dok bi takav posao odgovarao Kremlju, Poljska i baltičke zemlje, koje rusku prijetnju smatraju posebno ozbiljnom, odlučno se protive ponovnom uspostavljanju energetskih veza s Moskvom.

Zasad stoga ostaje otvoreno hoće li razgovori Washingtona i Moskve prerasti u konkretan poslovni dogovor. Za povratak ruskog plina kroz Nord Stream trebalo bi prevladati niz pravnih, političkih i vlasničkih prepreka, a protiv takvog poteza trenutačno su i Berlin i velik dio Europe.