RAT ISCRPLJIVANJA

Od Krima do Kijeva: Zašto su mostovi postali ključne mete u ratu Rusije i Ukrajine

22.11.2026 u 14:35

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Mostovi postaju sve važnije mete u ratu Rusije i Ukrajine. Ukrajinske snage proteklog su tjedna srušile glavni cestovni raspon Krimskog mosta, čime su ozbiljno otežale rusku vojnu opskrbu, a Moskva je potom projektilima gađala mostove u Kijevu. Iako obje strane napadima nastoje poremetiti promet i logistiku protivnika, posljedice napada nisu iste. Naime, Rusija mora tražiti alternativne pravce za opskrbu svojih postrojbi, a ruski udari na ukrajinsku prijestolnicu posebno pogađaju civile

Nakon tri uzastopne noći ukrajinskih napada, Krimski most, koji povezuje Rusiju s okupiranim poluotokom, ostao je bez glavnog cestovnog raspona. Moskva će se zbog toga morati više oslanjati na trajekte i prometnice kroz okupirani jug Ukrajine, koje su također izložene ukrajinskim napadima.

Samo nekoliko dana poslije ruske snage balističkim su projektilima pogodile tri mosta preko Dnjepra u Kijevu, poremetivši promet između dviju obala grada. Prema naknadno objavljenim podacima gradskih vlasti, u ruskom napadu 20. studenoga poginulo je sedmero ljudi, a 17 ih je ozlijeđeno.

Vojni analitičari za The Moscow Times objašnjavaju zašto mostovi postaju sve važnije mete i kakve bi posljedice njihovo uništavanje moglo imati na daljnji tijek rata.

Zašto je Krimski most toliko važan Rusiji?

Krimski most, otvoren 2018. godine, jedan je od najvažnijih infrastrukturnih projekata ruskog predsjednika Vladimira Putina. Izgrađen je nakon ruske aneksije Krima 2014. i postao simbol ruske kontrole nad poluotokom. Prije početka invazije na Ukrajinu 2022. godine bio je jedina izravna kopnena veza između Rusije i Krima. Njime su prolazili putnici, hrana, gorivo, vojnici i vojna oprema.

Nakon što je Rusija okupirala dijelove južne Ukrajine, dobila je i alternativni kopneni pravac preko Mariupolja i Melitopolja. Prema procjeni sigurnosnog analitičara Stupaka, vojna opskrba činila je najmanje 30 posto tereta koji je prolazio mostom.

Ukrajinske snage proteklog su tjedna izvele tri uzastopna napada na most. Prvi je izveden u noći na utorak, a drugi je srušio njegov glavni cestovni raspon. Ukrajinska sigurnosna služba SBU objavila je da se operacija pripremala oko mjesec dana i odvijala u nekoliko faza.

Željeznički promet ponovno je uspostavljen u srijedu, no treći napad u četvrtak doveo je do nove obustave.

Veliki problem za rusku vojnu opskrbu

Uništenje cestovnog raspona stvara dodatne poteškoće ruskoj vojsci, koja će sada veći dio tereta morati preusmjeravati na druge prometne pravce.

Pavel Aksjonov, vojni analitičar ruskog servisa BBC-ja, upozorava da će Moskva morati intenzivnije koristiti trajekte i cestu koja prolazi okupiranim jugom Ukrajine, a koju ukrajinske snage već dulje vrijeme napadaju. 'Čak i ako zanemarimo činjenicu da se dio vojnog tereta i dalje prevozio na Krim preko ovog mosta, samo rješavanje golemog problema s kojim se Rusija sada suočava predstavlja dodatno opterećenje', rekao je Aksjonov.

Oštećenje mosta moglo bi otežati dostavu goriva, hrane i rezervnih dijelova ruskim postrojbama u Zaporiškoj i Hersonskoj oblasti. Složeniji će biti i prijevoz oštećene vojne opreme prema južnoj Rusiji, gdje se obavljaju popravci. Koliko će takvo stanje potrajati, zasad nije poznato. Ruski potpredsjednik vlade u petak je izjavio da Moskva još nema procjenu koliko će trajati obnova mosta.

Stupak smatra da ukrajinski cilj nije neposredno oslobađanje Krima, nego slabljenje ruskih vojnih kapaciteta na jugu Ukrajine. 'Cilj je oslabiti ruske sposobnosti u Zaporiškoj i Hersonskoj oblasti. Nije tajna da su ruske postrojbe ondje djelomično opskrbljivane s Krima', objasnio je.

Oštećenje mosta samo po sebi ne znači da će ruska opskrba biti prekinuta. Analitičari upozoravaju da je Moskva već ranije dio tereta preusmjerila na kopneni koridor, pa će konačne posljedice ovisiti i o tome može li Ukrajina nastaviti napade na alternativne pravce.

Ruski napadi na Kijev posebno pogađaju civile

Dok se Rusija suočava s problemima u opskrbi Krima i okupiranih područja, posljedice napada na mostove u Kijevu najviše osjećaju stanovnici ukrajinske prijestolnice. Tijekom ruskog raketnog napada u noći na petak oštećeni su Podilsko-Voskresenski, Darnicki i Južni most, koji povezuju obale Dnjepra.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izvijestio je da je promet preko Podilsko-Voskresenskog mosta privremeno obustavljen, dok su na druga dva uvedena ograničenja. Dio prometa preko prvog mosta uspostavljen je kasnije tijekom dana, a procjena štete na ostalima nastavljena je.

Rusija napada mostove u Kijevu još od listopada, a na meti su bili i prijelazi u Zaporižji, gdje je infrastruktura izravnije povezana s opskrbom vojnih postrojbi na južnom bojištu. Stupak smatra da napadi na kijevske mostove imaju sličnu svrhu kao ruski udari na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu.

'Kada Rusi gađaju ove mostove, nije riječ samo o ometanju ili prekidanju vojnih opskrbnih pravaca. Cilj je i poremetiti gradsku infrastrukturu. Ovo je rat iscrpljivanja. Iscrpljivanje stanovništva pridonosi ukupnom iscrpljivanju države', rekao je.

Ukrajinska vojska može se prilagoditi takvim napadima korištenjem privremenih prijelaza za prijevoz opreme. Civilima je to znatno teže. Stanovnici Kijeva svakodnevno prelaze Dnjepar kako bi stigli na posao, u školu ili na liječničke preglede. Kada mostovi postanu neprohodni ili se promet ograniči, preostali prijelazi suočavaju se s dodatnim opterećenjem.

Zašto je teško srušiti veliki most?

Iako mogu izazvati ozbiljne prometne probleme, raketni napadi ne moraju nužno dovesti do rušenja mosta. Velike konstrukcije mogu izdržati više pogodaka, ali zbog oštećenja postati nesigurne ili potpuno neupotrebljive za promet.

Primjer takve taktike zabilježen je u Hersonu u jesen 2022. godine, kada su ukrajinske snage više puta gađale Antonivski most kako bi otežale opskrbu ruskih postrojbi na zapadnoj obali Dnjepra. Most nije odmah srušen, ali njegova oštećenja znatno su otežala rusku logistiku prije povlačenja iz grada. Ruske snage poslije su tijekom povlačenja minirale dio konstrukcije.

‘Pretvorili su ga u švicarski sir. Stalno su probijali jednu rupu za drugom’, opisao je Aksjonov. Ishod napada ovisi o vrsti oružja i mjestu pogotka, kaže on. Ruski balistički projektili uglavnom udaraju u mostove odozgo, zbog čega često oštećuju prometnu površinu, ali ne nužno i ključne konstrukcijske dijelove. Ukrajinske snage, s druge strane, prema procjenama analitičara, nastojale su pogoditi osjetljive dijelove Krimskog mosta.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su tijekom operacije korišteni dronovi FP-1 i krstareći projektili FP-5 Flamingo. Pojedini ruski vojni komentatori smatraju da Ukrajina u određenim napadima može postići veću preciznost zahvaljujući mogućnosti usmjeravanja projektila tijekom leta. Te procjene zasad nisu neovisno potvrđene.

Hoće li mostovi ostati glavne mete?

Analitičari očekuju da će obje strane nastaviti napadati prometnu infrastrukturu, ali upozoravaju da bi se njihovi prioriteti mogli ponovno promijeniti. Stupak podsjeća da su ukrajinske snage ranije ciljale skladišta ruskog internetskog trgovca Wildberriesa, a zatim i podatkovne centre. Posljednjih dana pozornost je usmjerena na mostove.

'Za nekoliko tjedana obje bi strane mogle preusmjeriti pozornost na nešto drugo, primjerice granične carinske prijelaze ili kontrolne tornjeve zračnih luka', procijenio je.