BILATELARNO PA TRILATERALNO

Velike sile u Kini: Trump želi nuklearni sporazum s Rusijom i Pekingom, no Europu brine jedna druga tema

18.11.2026 u 20:09

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Američki predsjednik Donald Trump, ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski čelnik Xi Jinping u četvrtak će se sastati u kineskom Shenzhenu na prvom zajedničkom samitu. Iako Washington ističe razgovore o nuklearnom naoružanju, dnevni red još nije jasno utvrđen, a u Europi strahuju da bi se iza zatvorenih vrata moglo raspravljati i o budućnosti Ukrajine, bez sudjelovanja Kijeva i njegovih europskih saveznika. Dodatan razlog za brigu je potvrda da će Trump i Putin održati i zaseban sastanak

Trojica predsjednika već su se susrela u srijedu, na prijemu uoči samita Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC). Trump i Putin rukovali su se i kratko razgovarali, dok je uz njih stajao kineski predsjednik Xi Jinping.

Trumpovi izaslanici posljednjih su dana pojačali diplomatske napore za okončanje rata u Ukrajini, a u razgovorima, u koje bi se trebali uključiti i europski čelnici, naglasak će biti na sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu nakon rata te planovima gospodarske obnove, piše CNN u analizi.

Sastanak Trumpa i Putina zakazan je za četvrtak 19. studenoga, a američki i ruski dužnosnici u međuvremenu su potvrdili da će Trump i Putin razgovarati i odvojeno od kineskog predsjednika. Taj susret trebao bi se održati nakon plenarne sjednice APEC-a. Iako neće biti riječ o opsežnim bilateralnim pregovorima, sastanku bi trebali prisustvovati i članovi američkog i ruskog izaslanstva.

Trump i Putin posljednji su se put sastali u kolovozu 2025. na Aljasci, gdje su razgovarali o ratu u Ukrajini.

Europa strahuje od razgovora iza zatvorenih vrata

Američki dužnosnici ranije su najavljivali da će glavna tema biti smanjenje nuklearnog naoružanja, a ne rat u Ukrajini. No Trump je uoči dolaska u Kinu poručio da želi razgovarati i o tom sukobu, kao i o Iranu. Ta nepredvidivost brine europske dužnosnike, piše CNN u analizi objavljenoj uoči summita.

'Trump sluša posljednju osobu s kojom razgovara i to će utjecati na ono što će poslije govoriti', rekao je za CNN jedan europski dužnosnik, koji je želio ostati anoniman. Drugi diplomat izjavio je da je teško zamisliti da bi iz sastanka moglo proizaći nešto dobro za europsku sigurnost.

Brine ih mogućnost da Trump tijekom razgovora prihvati rusko viđenje rata ili pristane na prijedloge koji bi poslije poslužili kao temelj za pritisak na Ukrajinu.

CNN u analizi piše da opasnost nije nužno u nekom velikom sporazumu koji bi trojica predsjednika objavila nakon samita. Problem bi mogao nastati i ako razgovori dodatno učvrste Putinovo uvjerenje da za nastavak rata neće snositi ozbiljnije posljedice.

Zašto je ovaj susret važan Putinu?

Za ruskog predsjednika samit ima veliku diplomatsku vrijednost čak i ako ne donese nikakav konkretan dogovor. Nakon gotovo pet godina rata u Ukrajini, Putin će se ponovno pojaviti za istim stolom s čelnicima dviju najvećih svjetskih gospodarskih sila.

Jedan europski dužnosnik opisao je sastanak za CNN kao 'Putinov san', ocijenivši da mu omogućuje povratak u središte svjetske diplomacije. I drugi analitičari smatraju da Moskva već samim održavanjem samita dobiva priliku prikazati Rusiju kao velesilu koja ravnopravno sa SAD-om i Kinom odlučuje o najvažnijim međunarodnim pitanjima.

Važno je i ono što se događalo uoči sastanka. Trumpova administracija u listopadu je privremeno ublažila ograničenja na uvoz ruskog dizela, pravdajući odluku nastojanjem da smanji cijene goriva.

Reuters je također izvijestio da je iz Bijele kuće došla odluka o privremenom ograničavanju dijela satelitskih usluga Starshield koje koristi Ukrajina. Takvi su potezi izazvali kritike jer bi mogli oslabiti ukrajinsku obranu i smanjiti gospodarski pritisak na Moskvu.

Što će biti s Ukrajinom?

Tu su i američki prijedlozi iz dosadašnjih mirovnih pregovora. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je prošlog tjedna da su američki pregovarači otvorili mogućnost ukrajinskog povlačenja iz dijelova Donbasa koje Rusija još ne kontrolira, u zamjenu za članstvo Ukrajine u NATO-u.

Kijev se protivi ustupanju teritorija Rusiji, dok Moskva nastoji proširiti pregovore na pitanje budućeg sigurnosnog poretka u Europi i uloge NATO-a. Američke mirovne napore vode Trumpov zet Jared Kushner i posebni izaslanik Steve Witkoff, koji su posljednjih tjedana razgovarali i s Putinom i s ukrajinskim vodstvom.

Prema najnovijim informacijama Reutersa, njih dvojica u četvrtak bi trebala stići u Berlin na razgovore s ukrajinskim dužnosnicima i europskim pregovaračima.

Ipak, CNN upozorava da bi se svaki novi dogovor velikih sila o Ukrajini, sklopljen bez njezina izravnog sudjelovanja, mogao pretvoriti u dodatni pritisak na Kijev.

Može li Kina odigrati drukčiju ulogu?

U Europi postoje i određena očekivanja da bi Kina mogla pomoći u pronalaženju rješenja za rat. Peking je dosad nastojao zadržati odnose s Moskvom, ali i izbjeći izravno uključivanje u sukob. Pojedini europski dužnosnici vjeruju da bi Xi mogao utjecati na Putina kako bi ublažio svoje zahtjeve.

CNN piše i da Kina ima vlastite interese. Ruski poraz mogao bi oslabiti važnog kineskog partnera, dok bi jačanje američkog utjecaja nakon završetka rata moglo biti nepovoljno za Peking. Xi ujedno želi iskoristiti samit kako bi Kinu predstavio kao nezaobilaznog sudionika svjetske diplomacije.

Ranije je, uoči dolaska Trumpa, pozvao na slobodnu trgovinu i kritizirao protekcionizam, dok je Putin ponovno napao zapadne sankcije Rusiji. Peking ipak nije pokazao veliko zanimanje za uključivanje ukrajinskog rata u službeni dnevni red zajedničkog sastanka.

Nuklearno naoružanje kao glavna tema

Washington kao jedan od glavnih ciljeva samita ističe razgovore o ograničavanju nuklearnog oružja. Sjedinjene Države i Rusija zajedno raspolažu s više od 90 posto svjetskih nuklearnih bojevih glava. Kina ima znatno manji arsenal, ali ga posljednjih godina ubrzano proširuje.

Pitanje nuklearnog naoružanja postalo je još važnije nakon što je u veljači ove godine istekao sporazum New START, posljednji veliki sporazum kojim su SAD i Rusija ograničavali svoje strateške nuklearne snage.

Trump želi da u budućim pregovorima sudjeluje i Kina, no Peking se tome protivi, uz obrazloženje da Washington i Moskva najprije trebaju smanjiti vlastite, mnogo veće arsenale.

Nova Jalta ili?

Susret Trumpa, Putina i Xija već se uspoređuje s konferencijom na Jalti 1945. godine, kada su Franklin D. Roosevelt, Winston Churchill i Josif Staljin razgovarali o poslijeratnom uređenju Europe.

Ukrajinski predsjednik Zelenski upozorio je da ne želi novu Jaltu u kojoj bi velike sile dogovarale podjelu utjecaja bez država na koje bi se njihove odluke odnosile.

No analitičari upozoravaju da su okolnosti danas puno drukčije i da trojica predsjednika ne mogu jednostavno odlučivati o sudbini drugih država. Zato CNN u analizi procjenjuje da će najveća neposredna korist samita za Putina možda biti politička, a ne diplomatska: prilika da se na svjetskoj pozornici predstavi kao ravnopravan sugovornik Trumpu i Xiju.

Za Europu i Ukrajinu ostaje važnije pitanje hoće li se iza zatvorenih vrata razgovarati o njihovoj sigurnosti i hoće li takvi razgovori poslije utjecati na američku politiku.