Prijedlog zakona uskoro ide u javno savjetovanje, a donosi osnivanje četiriju novih strukovnih komora, promjene u sustavu licenciranja, priznavanje novih kvalifikacija i jaču pravnu zaštitu zdravstvenih radnika.

Za razliku od liječnika, medicinskih sestara, primalja, fizioterapeuta i ljekarnika, ove su profesije dosad djelovale unutar Hrvatske komore zdravstvenih radnika, koja je okupljala više različitih djelatnosti. Prema novom zakonu svaka će dobiti vlastitu komoru: Hrvatsku komoru radioloških tehnologa, Hrvatsku komoru zdravstvenih radnika medicinsko-laboratorijske djelatnosti, Hrvatsku komoru radnih terapeuta i Hrvatsku komoru sanitarnih inženjera.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić kaže da zakon prati razvoj zdravstvenih profesija i visokog obrazovanja.

‘Nakon gotovo dva desetljeća donosimo novi Zakon o djelatnostima u zdravstvu kojim pratimo razvoj zdravstvenih profesija i njihovih kompetencija. Dosadašnji model, u kojem su četiri različite djelatnosti bile objedinjene unutar jedne komore, zamjenjujemo sustavom četiriju samostalnih komora. Time svaka profesija dobiva mogućnost samostalno uređivati pitanja važna za svoju struku i razvijati se neovisno o drugim djelatnostima. To je važan iskorak u jačanju njihove profesionalne autonomije i identiteta’, istaknula je ministrica.

Novosti u sustavu licenciranja

Jedna od važnijih novosti odnosi se na licenciranje. Prvi put uvodi se drugostupanjski postupak pri izdavanju, obnovi ili ukidanju odobrenja za samostalan rad, pa će zdravstveni radnici koji nisu zadovoljni odlukom imati pravo žalbe Ministarstvu zdravstva.

Novi zakon usklađuje se i s promjenama u obrazovnom sustavu. Posljednjih godina uvedeni su sveučilišni prijediplomski i diplomski studiji radiološke tehnologije, radne terapije i medicinsko-laboratorijske dijagnostike, a zakonski okvir dosad nije u potpunosti pratio taj razvoj.

‘Ovim zakonom uvažili smo razvoj kvalifikacija zdravstvenih radnika. Danas govorimo o obrazovanju koje obuhvaća cijeli profesionalni put od srednje stručne spreme do sveučilišnog magistra struke. Želimo da zakon prati stvarni razvoj zdravstvenih profesija i jasno prepoznaje sve kvalifikacije koje su tijekom godina uvedene u sustav visokog obrazovanja’, rekla je ministrica.

Zakon zato među zdravstvene radnike izrijekom uključuje sveučilišne prvostupnike radiološke tehnologije, medicinsko-laboratorijske dijagnostike i radne terapije te magistre radiološke tehnologije i radne terapije.

Uređuju se stegovna odgovornost i uvjeti za samostalan rad

Uz osnivanje novih komora, detaljnije se uređuju stegovna odgovornost zdravstvenih radnika i uvjeti za samostalan rad. Bit će potrebno odgovarajuće obrazovanje ili priznata inozemna stručna kvalifikacija, poznavanje hrvatskoga jezika u mjeri potrebnoj za sigurnu komunikaciju s pacijentima te važeće odobrenje za samostalan rad.

‘Cilj nam je osigurati moderan i pravedan sustav koji će istodobno jačati profesionalnu samostalnost zdravstvenih radnika, pratiti razvoj njihovih kompetencija i pružiti veću pravnu sigurnost u postupcima koji izravno utječu na njihov profesionalni status. Time stvaramo kvalitetniji okvir za razvoj zdravstvenih profesija, ali i sigurniji zdravstveni sustav za pacijente’, zaključila je Hrstić.

Ravnatelj Uprave za pravne poslove u zdravstvu Bojan Vidović rekao je da se nacrtom zakona detaljnije uređuje stegovna odgovornost zdravstvenih radnika. Umjesto da bude uređena općim aktima komore, stegovna odgovornost bit će propisana zakonom, a svaka od četiri nove komore morat će donijeti vlastiti etički kodeks te provoditi stručni nadzor i stegovne postupke.

Dodao je da zakon predviđa prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se osnovati nove komore te prenijeti prava, obveze i javne ovlasti sadašnje Hrvatske komore zdravstvenih radnika, uz očuvanje stečenih prava zaposlenika.

Prijedlog zakona bit će u javnom savjetovanju 30 dana, nakon čega će Ministarstvo zdravstva razmotriti pristigle primjedbe prije upućivanja konačnog prijedloga Vladi i Hrvatskom saboru.