TEKSTILCI IDU KOSORICI

'Varteks neće preživjeti bez pomoći Vlade!'

  • Autor: Ivica Kruhoberec
  • Zadnja izmjena 18.11.2009 12:14
  • Objavljeno 18.11.2009 u 11:48
Košćec Varteks

Košćec Varteks

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Zeljko Hajdinjak

Predsjednik Uprave varaždinskog tekstilnog diva zajedno s drugim tekstilcima sprema se u pohod premijerki Kosor, upozorava na probleme s bivšim ministrom gospodarstva Polančecom te tvrdi da činjenica što se dio vlasnika Varteksa krije iza skrbničkih računa ne može biti prepreka za pomoć države 'jer se 25 posto vlasnika svih drugih tvrtki u Hrvatskoj također krije iza raznoraznih skrbničkih računa'

'Kad sam došao na mjesto predsjednika Uprave, tvrtka je bila u velikim problemima i ispunjavala mnoge uvjete za pokretanje stečaja. Danas je stanje slično, ali razlozi su bitno drukčiji', tvrdi u razgovoru za tportal Zoran Košćec, predsjednik uprave Varteksa, uspoređujući aktualne prilike u najvećoj domaćoj tekstilnoj industriji s onima koje je zatekao početkom 2005. godine.

Tada je Varteks, kako dodaje, bio nerestrukturirana kompanija, a danas su problemi zahvatili cijelu industriju, a posebice radnointenzivne sektore.

'Problemi su posljedica globalne recesije, dok je tekstilni sektor dodatno hendikepiran izostankom primjene Strategije tekstilne i odjevne industrije iz 2007, prve službeno usvojene Industrijske politike u čijoj smo izradi aktivno sudjelovali s Ministarstvom gospodarstva. Naime, Varteks je poslovne planove i politike u zadnje dvije godine prilagodio toj službeno usvojenoj industrijskoj politici, koja nažalost nije zaživjela. Tako smo, između ostalog, nastojali zadržati čim veću zaposlenost, a u konačnici je ispalo da je to važno samo nama', kaže Košćec, dodajući da samo za plaće 2.750 zaposlenih Varteks mjesečno daje 15 milijuna kuna.

Na pitanje koliko bi Varteks trebao imati manje zaposlenih, odnosno planira imati zaposlenih u skoroj budućnosti, Košćec odgovara protupitanjem: 'Kada će Vlada shvatiti kolika je i koja njezina odgovornost u očuvanju zaposlenosti, ne samo kada je u pitanju Varteks, nego tekstilna i druge industrije?'

'Nije u problemima samo Varteks, nego čitava radno intenzivna industrija koja je uglavnom smještena u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U Krapinsko-zagorskoj županiji trećina je zaposlenih u tekstilu, dok je u Varaždinskoj i Međimurskoj oko 17 posto, a u Varaždinu samo Varteks drži 15 posto ukupno zaposlenih. Što će uopće biti u tim sredinama i od našeg gospodarstva ako ne pokrenemo proizvodnju, pa tako i tekstilnu? Za to trebamo imati jasno razrađene gospodarske politike. Program za očuvanje zaposlenosti u tekstilnoj industriji, koja je druga industrija po ukupnom broju zaposlenih među svim prerađivačkih industrija u Hrvatskoj, predložili smo još prije dvije godine. Njegovom provedbom država bi godišnje uštedjela 70 milijuna kuna, a tekstilna industrija bi dobila godišnje oko 230 milijuna kuna. Naime, poznato je da su zaposleni u tekstilnoj industriji niskofleksibilna radna snaga i da najveći dio nakon otkaza ostaje na HZZ-u do uvjeta prvih uvjeta za mirovinu i tako ostaju u potpunosti na teret države. Nažalost, predloženi program nije usvojen, što je dodatno povećalo probleme', tvrdi predsjednik Uprave Varteksa.

Usprkos svemu, Košćec smatra da se Varteks, kao i prije četiri godine, još može izvući, ali ovaj put ne ovisi samo o sebi, nego i potezima Vlade.

'Preduvjet za oporavak radnointenzivnog sektora je što hitnije provođenje odgovarajućih politika. Država je, sukladno prihvaćenoj Strategiji, prošle i ove godine trebala izdvojiti 900 milijuna, a osigurala je 160 milijuna kuna. Usto, iz nepoznatih razloga, Ministarstvo gospodarstva bitno je promijenilo kriterije za dobivanje poticaja, ali time i ciljeve usvojene strategije. I jedno i drugo izravno je pogodovalo rastu

Kako smo izgubili talijanskog partnera?

'Kada sam 2005. otišao u Ministarstvo gospodarstva i pitao za poticajan program jer smo za tvornicu tkanina Tivar pronašli stranog partnera, talijansku tvrtku Menchi, s kojim bi se povezao, rečeno mi je da ga nema. Stoga je talijanski ulagač na kraju odlučio izgraditi tvornicu u Italiji koja je u to vrijeme davala pet različitih programa potpora. EU je u zadnjih 15 godina uložio 6,5 milijardi eura za potporu samo tekstilne industrije, adekvatni ekvivalent za isto razdoblje za hrvatsku tekstilnu industriju bio bi, obzirom na udio koji smo imali u tom periodu u ukupnim europskim kapacitetima, oko 130 milijuna eura. Nažalost, u programu potpora u tom periodu bilo je samo osam milijuna eura.'

Danas Tivar jako teško posluje i u međuvremenu je bio prisiljen otpustiti dio zaposlenika.

nezaposlenosti. Kada smo radili Strategiju, 35 tisuća ljudi radilo je u tekstilu, a danas je zaposleno 24 tisuće, što je tri tisuće manje nego što je projekcijom utvrđeno za daleku 2015', upozorava predsjednik uprave Varteksa.

Za tvrdnju da novca u državnoj blagajni nema, Košćec smatra da nije točna te ističe da je problem u njegovoj dosadašnjoj alokaciji i distribuciji.

'Teško je shvatiti da se tako zapostavlja industrija koja ima toliko dugu tradiciju i svjetsku prepoznatljivost, koja drži toliko visoku zaposlenost, ali i koja je, unatoč svemu, u stanju generirati ozbiljan pozitivan izvozni neto efekt. Pa i u Švicarskoj postoji poduzetnička zona za proizvodnju tekstila jer su izračunali da im je tu bolje zaposliti dio stanovništva dajući olakšice proizvođačima nego ih sve dobiti na zavod za zapošljavanje. I to su razlozi zbog kojih očekujemo da će premijerka primiti nas i druge predstavnike Hrvatske agencije za razvoj tekstilne industrije. Izložili bismo analizu i konkretne mjere koje smo predložili iz kojih će se vidjeti koliko je država oštećena neprovođenjem industrijskih politika, a posebice koliko je oštećen naš sektor', upozorava Košćec.

Na naše inzistiranje ne smatra li da je problematično to što kuca na vrata Vlade u ime kompanije u kojoj su i misteriozni suvlasnici (preko skrbničkog računa u banci), Košćec odgovara da po tome Varteks ne odudara od mnogih drugih kompanija:

'Kroz zacrtane programe na različite načine potiču se strateški važne djelatnosti i tvrtke, a ne vlasništva koja su u konačnici promjenjiva kategorija. Želio bih napomenuti da se 25 posto dionica svih tvrtki u RH nalazi na raznim skrbničkim računima u raznim bankama. Tu nema ničeg spornog. Kompanijama ne upravljaju vlasnici, nego menadžeri. Varteks ima 2.000 dioničara. Članovi uprave Varteksa ne drže Varteksove dionice na skrbničkim računima, već javno. Mislim da na taj način kao predsjednik uprave pokazujem svoje povjerenje u kompaniju čiji sam i sam dioničar i u čijem interesu radim od prvog dana. Treba li me biti sram zbog toga?'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi