Od prvoga srpnja njemačke su mirovine porasle najviše u zadnje 23 godine, ali vlada nema dugoročan recept protiv budućeg potonuća mirovina i povećanja siromaštva u starosti, kažu kritičari. Prema crnim scenarijima u 2047. u mirovinu će se ići sa 73 godine života, a penzije strmoglaviti na 43 posto prosječnog dohotka. Za utjehu Nijemcima: u Hrvatskoj su već pale na 37 posto u odnosu na iznos srednje plaće zaposlenika u dobi od 50 do 59 godina
Njemačkoj ide dobro, pa i mirovinski fondovi trenutačno rastu. Iako nakon 45 godina radnoga staža umirovljenica iz Dresdena u prosjeku godišnje dobije 966 eura manje od zapadne kolegice iz Hamburga, ovim povećanjem polako se smanjuje razlika između staračkih primanja u istočnim i zapadnim saveznim pokrajinama, te sada iznosi 5.9 posto, ali u njihovu mirovinskom fondu računaju da bi za potpuno usklađivanje trebali dodatnih 3,5 milijarde eura.
Kako to često biva, uz dobru vijest ide i jedna loša. Loša je za 160.000 umirovljenih Nijemaca kojima Savezno ministarstvo financija poručuje da ovom povišicom prvi put ulaze u kategoriju obveznog plaćanja poreza na dohodak, ustanovljenog 2005. Po principu čim nešto dobiješ, moraš nešto dati, od sljedeće godine svaki peti od 20 milijuna umirovljenika ima dovoljno visoka primanja, da jedan dio mora vratiti u državnu blagajnu.
'Trenutačno povišenje lijepa je šećerlema za umirovljenike, ali vlada nema dugoročan recept protiv budućeg potonuća mirovina i povećanja siromaštva u starosti. Ona nema ideju kako osigurati životni standard građanima koji će doći u mirovinu 2030. i 2040. godine', kaže mirovinski stručnjak stranke Zelenih Markus Kurth. Drugim riječima, penzionirani baby boomeri će uživati dok mogu, a njihovoj djeci i unucima - kako bude.
Slijedi li oštra mirovinska reforma?
A bit će im malo i nesigurno, tvrde istraživanja, ako se ne poduzme oštra mirovinska reforma koja je zadnjih mjeseci u njemačkoj javnosti top tema. Jest da u njih na jednog umirovljenika dolaze tri zaposlena, za razliku od Hrvatske gdje jedan radnik dolazi na jednog penzionera, ali stručnjaci najavljuju katastrofične scenarije ako se ne počne odmah poduzimati nešto energično na duge staze. Pod katastrofičnim scenarijem podrazumijevaju ono što je još uvijek bolje od gorke hrvatske stvarnosti. Oni, naime, prognoziraju da će se mirovina do 2030. odsklizati na 43 posto prosječnog dohotka, a hrvatska je penzija – po podacima iz listopada prošle godine - u odnosu na iznos srednje plaće populacije u dobi od 50 do 59 godina samo 37 posto ili najniža u EU-u.
Ali tko će zarađivati za mirovine na današnjoj razini, kada je Njemačka nakon Japana (pretekao ju je tek prošle godine) zemlja s najmanjom stopom nataliteta u svijetu, prosječne životne dobi od 46,1 godine? Starci tako sve dulje žive i sve dulje koriste mirovine. U 2009. u prosjeku su ih koristili 15 godina, a 2015. već jednu godinu dulje. To je skromnije od 25 godina japanskog prosjeka, no i Nijemci žive dovoljno dugo da se današnji mirovinski sustav ne može održati bez uvoza radne snage i produljenja radnoga vijeka do 2029. sa 65 na 67 godina, što čeka i nas s Danskom, Irskom, Španjolskom, Italijom, Nizozemskom, Francuskom i Grčkom.
Ostanu li doprinosi za mirovine na sadašnjoj razini, Institut za ekonomska istraživanja u Koelnu računa da će današnje mlade generacije do 2035. rintati na radnim mjestima do 71., a 2047. do 73. godine. Skoro pa cijeli život, barem kada je riječ o kratkovječnijim muškarcima. Svjesni valjda činjenice da će im biti lakše dočekati putovanje na Mars nego ionako nesigurnu mirovinu, tek 35 posto njemačke generacije Y (rođene od 1980. do 2000.) štedi za starost, tri posto manje nego samo prije tri godine, trošeći radije na godišnji odmor, zabavu, putovanja i obrazovanje. Televizijska mreža WDR nedavno je izračunala da će gotovo svaki drugi Nijemac koji 2030. odlazi u penziju biti siromašan.
Tko će proći najgore?
Samohrani roditelji, a to su mahom žene. Samohrane majke dio radnog vijeka moraju žrtvovati zbog odgoja djece te Savezno ministarstvo predviđa da one u dobi od 30 do 50 godina života neće moći osigurati dovoljnu mirovinu za život. Budući da u podizanju djece očevi svakoj drugoj financijski pomažu neredovito ili nikako, više su motivirane za posao: puno radno vrijeme radi 42 posto samohranih Njemica, za razliku od 25 posto udanih žena, dok su im istodobno dohoci gotovo jednako oporezivani kao dohoci samaca. Uz to statistike Instituta za istraživanje rada kazuju da žene s djecom do tri godine teže nalaze posao od osoba bez znanja jezika i obrazovanja, pa ne čudi da danas samo 49 posto Njemica redovito štedi za starost.
Prošlogodišnje izvješće OECD-a pokazalo je da je od svih europskih zemalja i SAD u Njemačkoj razlika u mirovinskim povlasticama između muškaraca i žena najveća. Dok je u zapadnim pokrajinama prosječna mirovina muškaraca 1.052, a u istočnim 1.006 eura, žene u zapadnim dijelovima dobivaju 521, a u istočnim 514 eura. Stoga je u zemlji s 20 posto obitelji s jednim roditeljem teško očekivati neki novi domoljubni baby boom kojim bi se s 23 posto više novorođene djece zaustavilo strmoglavo izumiranje nacije.
A u usijanim raspravama o mirovinskoj reformi nitko ne spominje državne službenike. Svima su puna usta reforme, piše Die Zeit, a nitko ne spominje kastu kojoj je dovoljno pet godina radnog staža za penzijicu od 1.573 eura.Više od 73 posto svih njih prima mjesečnu mirovinu višu od 2000 eura, 53 posto višu od 2.500, a svaki treći višu od 3.000 eura, za što se godišnje izdvaja 38,5 milijardi. Dok prosječni zaposlenik nakon 45 godina radnog staža može računati s mirovinom u visini 48 posto posljednje plaće, umirovljenom državnom službeniku je osigurana mirovina u visini 71 posto posljednjeg bruto primanja. Ostane li ovako kako jest, a broj umirovljenih službenika nastavi rasti kako se očekuje, Bernd Raffelhüschen s Instituta za istraživanje međugeneracijske solidarnosti Sveučilišta u Freiburgu računa da će do 2050. godine država morati osigurati lijepu sumu od 1,3 do 1,4 tisuće milijardi eura!
Stručnjaci predviđaju crne scenarije
I dok baby boom penziće raduje povišica, a stručnjaci pišu crne scenarije o budućnosti novih generacija, istraživanje o učinkovitosti i kvaliteti mirovinskih sustava u svijetu Australskog centra za financijske studije i tvrtke Mercer među najboljima u svijetu 2015., Njemačku svrstava na visoko dvanaesto mjesto, bolje od SAD-a, Francuske, Austrije, Italije ili Japana. Ali lošije od Nizozemske, Ujedinjenog Kraljevstva (ondje se pak tuže da mirovine postaju veće u odnosu na sve skromnije plaće), Švicarske, Švedske i najbolje od najboljih Danske. Od Njemačke je bolja i Hrvatima sve omiljenija mala Irska. U njoj državna mirovina iznosi od 876 do 920 eura, a oni koji žive od sredstava socijalne skrbi ili dokažu da ne mogu plaćati grijanje, dobivaju za to naknadu od 20 eura po kućanstvu. Stariji od 70 godina oslobođeni su TV pretplate, svi umirovljenici imaju besplatan autobusni i željeznički prijevoz ne samo u Republici Irskoj, nego i preko granice u Sjevernoj Irskoj itd.
Ali bez obzira na sve, nakon najnovije povišice mirovine, njemački će kradljivci budućnosti - kako svoju generaciju naziva umirovljeni novinar RTL-a i publicist Sven Kuntze – naći koji dodatni euro viška za urlaub na kakvom orijaškom kruzeru.
