Kada je preuzeo vlast, aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević naslijedio je mjeru kojom je 5800 majki u Zagrebu dobivalo oko 5000 kuna mjesečno za troje ili više djece. Za nju se mjesečno iz gradskog proračuna moralo izdvajati oko 40 milijuna kuna pa ju je Tomašević prije dvije godine trajno ukinuo, a za postojeće korisnike drastično je srezao.

Naknada se trebala dobivati do 15. godine djeteta, ali se skratila do sedme godine, i još se s 5000 srezala na 1000 kuna neto. Korisnici mjere pokrenuli su upravni postupak, a Visoki upravni sud, u srpnju prošle godine, nakon provođenja testa razmjernosti, zaključio je kako su ciljevi koje je Grad Zagreb želio postići donošenjem te mjere legitimni, ali nova, ovako srezana mjera, nije razmjerna cilju koji se želio postići.

Grad je, naime, želio spasiti proračun (Tomašević je govorio o godišnjoj uštedi od 300 milijuna kuna za prošlu godinu), vratiti žene na tržište rada, a djecu u vrtiće. Mjera se revidirala, i u rujnu prošle godine donesena je nova, prema kojoj puna novčana pomoć korisnicima ostaje do 31. ožujka 2023., a onda se postupno smanjuje.

To je značilo da roditelji odgojitelji do toga datuma ostaju na razini 65 posto prosječne bruto plaće u gospodarstvu u Zagrebu, a od 1. travnja pomoć im se smanjuje na iznos minimalne plaće u Hrvatskoj, a od 1. srpnja na 50 posto minimalne plaće.

Određeno je bilo i da će svi korisnici naknadu dobivati do 30. rujna, a nakon toga gube je oni čija su djeca starija od sedam godina. Grad je uveo i kompenzacijske mjere, od proširenja vrtićkih kapaciteta, do mjera koje bi trebale pomoći povratku roditelja odgojitelja, mahom žena, na tržište rada, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.