Premda je pravo na pristup informacijama ustavno pravo, svako drugo tijelo javne vlasti u Hrvatskoj na to se oglušuje, prozlazi iz brojki navedenih u Izvješću, prema kojemu je za prošlu godinu svoja izvješća dostavilo 2.655 tijela javne vlasti od njih 5.432 koliko ih ima u Hrvatskoj, dakle, samo 49 posto. Dakle, za 51 posto tijela javne vlasti jednostavno ne znamo jesu li uopće primjenjivala zakon.

Pa ipak, i to je napredak jer za 2010. godinu izvješća je dostavilo samo 850 tijela javnih vlasti, dakle, svega 22 posto. Među tijelima koja su se najbolje odazvala su uredi državne uprave, gradovi, županije i ministarstva, a najmanje trgovačka društva u državnom vlasništvu, visoka učilišta i zdravstvene ustanove.

'Ugovori o javno-privatnom partnerstvu i izvješća o radu nisu poslovna tajna'

No dok je 2010. bilo 12.340 zaprimljenih zahtjeva, prošle ih je godine bio rekordan broj - čak 51.930 zahtjeva. Međutim, valja imati na umu da je stvaran broj veći, s obzirom na to da je izvještavanje nepotpuno, pa svakako ima pristora za napredak, kako kroz izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama, tako i na educiranju službenika za informiranje i čelnika tijela javne vlasti te podizanju svijesti korisnika.

Zakonske izmjene trebale bi biti do kraja godine i među njima bi se trebale naći i sankcije za one koji krše zakon. A neka od čestih kršenja zakona odnose se na to da mnoga tijela javnevlasti kao poslovnu tajnu proglašavaju izvješća o radu, plaću u javnimustanovama ili pod izgovorom zaštite osobnih podataka uskraćujuinformacije, odnosno koriste se tzv. 'šutnjom uprave'.

Izmjene ZPPI-a donose prekršajne sankcije

Zakon je, podsjetimo, donesen 2003, a iako je prošle godine doživio izmjene, nove mu slijede vjerojatno u trećem kvartalu ove godine, i to zbog potrebe definiranja prekršajnih odredbi za one koji ne uvažavaju zakon, kao i zbog definiranja tko su tijela javne vlasti, kazala je načelnica Odjela za zaštitu prava na pristup informacijama pri AZOP-u Dubravka Bevandić

I dok u nekim drugim zemljama, primjerice susjednoj Sloveniji, postoji povjerenik/ca za informiranje, ravnatelj AZOP-a Dubravko Bilić ponovio je, za razliku od suprotnog mišljenja civilnih udruga, stav Agencije da u Hrvatskoj za time nema potrebe jer u Agenciji ima dovoljno stručnih ljudi za taj posao i da ona obavlja obje zadaće bdijući i nad zaštitom osobnih podataka i nad pravom na pristup informacijama, a taj objedinjeni pristup smatraju učinkovitijim.

Otvorena vlast smanjuje rizik korupcije

No, priznaju da sa samo troje djelatnika zaduženih za ZPPI teško može ispunjavati zadatke, pa do kraja godine očekuju osnaživanje toga odjela u vidu pet novih zaposlenika. Međutim, i dalje ostaje jedan od osnovnih problema, a to je da AZOP ne može izvršiti uvid u klasificirane informacije.

Na kraju ističu da AZOP ne želi biti samo korektiv tijela javne vlasti, nego i kanal prema građanima, te im je želja još pojačati pozitivan efekt zakonskih promjena te podsjećaju da je Hrvatska postala dio Partnerstva za otvorenu vlast, uz koje je neraskidivo vezano pravo na pristup informacijama kao jedna od poluga u borbi protiv korupcije, a mehanizam prava na pristup informacijama valja koristiti u općem društvenom interesu.

O tome je, podsjetimo, posebno bilo riječi početkom ove godine u raspravi o prioritetnim mjerama Akcijskog plana inicijative Partnerstva za otvorenu vlast, kada je naglasak stavljen na transparentnost vlasti na svim razinama, uz zaključak da demokracija košta, ali neusporedivo manje nego korupcija