U Osječko-baranjskoj županiji bolest je u domaćih svinja potvrđena na ukupno 44 objekta, na području Općina Bilje, Čeminac, Donji Miholjac, Darda, Erdut, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi i gradu Osijeku te u 308 divljih svinja, od čega u 190 aktivno odstreljenih i 118 uginulih divljih svinja.

Nužan oprez

Posljednje izbijanje ASK u domaćih svinja zabilježeno je u Općini Bilje u naselju Lug (20. listopada) te u lovištima XXII/170- JUPP Kopački rit, XIV/9 Podunavlje-Podravlje (21. listopada) i XIV/143 Podgajci Podravski (21. listopada), izvijestili su iz Ministarstva te naveli i da širenje te bolesti u populaciji divljih svinja na području te županije, kao i daljnja izbijanja bolesti u uzgojima domaćih svinja, i dalje zahtijevaju oprez.

Epidemiološka situacija na području Vukovarsko-srijemske županije je povoljnija, navode u svom priopćenju. Naime, ASK je potvrđena na ukupno devet objekata domaćih svinja na području Općine Gradište, Nijemci, Otok, Stari Jankovci, Štitar i Trpnija i u 19 divljih svinja (od čega u jedne aktivno odstreljene i 18 uginulih divljih svinja).

Posljednje izbijanje bolesti na području županije zabilježeno je 16. rujna u Općini Trpinja, naselju Vera. Kako ističu, na zaraženim te na svim epidemiološki povezanim objektima provode se mjere neophodne za suzbijanje i daljnje sprječavanje širenja te bolesti, a s obzirom na ozbiljnost situacije i utvrđene nepravilnosti u držanju svinja (ilegalni ili neregistriran promet, manjkave mjere biosigurnosti) 10. listopada donesena je i nova Naredba o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj. Zbog širenja afričke svinjske kuge kontinuirano se ažuriraju i područja zona ograničenja I, II i III, te se na svim područjima novog izbijanja određuju dodatno i zone zaštite i zone nadziranja.

Širenje bolesti zbog manjkavih higijenskih mjera

Afrička svinjska kuga prisutna je i na području Bosne i Hercegovine i Srbije u području uz granicu s Hrvatskom što predstavlja kontinuirani vrlo visoki rizik od daljnjeg širenja bolesti, a tijekom listopada je prijavljena i uz granicu s Bosnom i Hercegovinom.

"Posebno napominjemo da su kao glavni razlozi širenja bolesti utvrđene manjkave biosigurnosne i higijenske mjere te vjerojatni kontakt s virusom afričke svinjske kuge prisutnim u okolišu u kojem je bolest potvrđena u divljih svinja. Virus se vrlo lako može unijeti u uzgoje svinja putem kontaminirane obuće, ruku, stelje, vozila, predmeta i slično te je od presudne važnosti da subjekti - posjednici svinja redovito i bez iznimke provode čišćenje, pranje i dezinfekciju kako osobnu tako i svih predmeta, prostora i vozila kojima se može prenijeti virus", navode iz Ministarstva.

U borbi protiv afričke svinjske kuge ključna je visoka razina biosigurnosti na objektima gdje se drže svinje i to je upravo ono što sami subjekti - držatelji svinja mogu i moraju unaprijediti, ističu te pozivaju na kontinuiranu, odgovornu i dosljednu primjenu svih biosigurnosnih i higijenskih mjera kojima se jedino učinkovito može spriječiti unos bolesti u uzgoje svinja.