Kada bi danas bili parlamentarni izbori, Savez za Hrvatsku (SZH), prema zadnjim anketama, ušao bi u Sabor. Desna opcija osvojila bi više od šest posto glasova. Savez dosad nije prezentirao svoju zajedničku ekonomsku platformu, ali je za tportal.hr dao glavne naglaske svoje gospodarske politike

Temeljni je korak u rješavanju gospodarske krize mobilizacija kompetentnih stručnjaka. 'Sa stranački podobnim ljudima Hrvatska može samo još dublje tonuti', poručuju iz Saveza.

Glavne su odrednice njihove ekonomske politike ulaganje u obrazovanje i znanost, stimulativna porezna politika prema poduzetništvu i 'stvaranje gospodarskih zona temeljene na gospodarskoj strategiji SZH-a'.

PROTIV DEFICITA GOSPODARSKIM RASTOM

Ističu važnost pokretanja ljudskih i gospodarskih potencijala Hrvatske, a pod potonje nabrajaju poljoprivredu, energetiku, turizam, elektrostrojarski sektor te informacijske i komunikacijske tehnologije.

Deficit proračuna SZH bi smanjivao gospodarskim rastom koji bi potaknuo stimulativnom poreznom politikom, ulaganjem u gospodarske grane koje donose profit i novu vrijednost i jačanjem veza s iseljeništvom i zemljama partnerima

Smatraju kako će i dijalog s Bruxellesom vezano za proceduru prekomjernog deficita biti lakši kada se angažiraju kompetentni stručnjaci.

Novi porezi u ovom bi trenutku bili pogubni za ekonomiju.

NA POLOVICI MANDATA ŽELE RAST OD 4 POSTO

Porez na kamate na štednju značio bi odljev štednje u banke u inozemstvo jer Hrvatska je dio Europske Unije. Nadalje, na porez na kapitalnu dobit nikako ne pristajemo jer bismo time destimulirali strane investitore, a i domaćim investitorima bismo dali negativnu poruku. Potrudit ćemo se da kroz stimulativnu poreznu politiku stvaramo veći prihod, a tek nakon toga možemo govoriti o novim porezima', ističu iz SZH-a.

Poručuju kako bi bili zadovoljni kad bi na polovici svog mandata, u slučaju da osvoje rast, imali rast BDP od četiri posto, pad nezaposlenosti za 50.000, investicije u vrijednosti 20 milijardi dolara na razini dvije godine i povećanje izvoza za 50 posto. Što je u svakom slučaju vrlo ambiciozno, a mnogi bi rekli i nedostižno.

PROTIV PRIVATIZACIJE HPB-A

U SZH-u se ne protive nastavku privatizacije državnih tvrtaka, ali tek nakon detaljne analize i uz uvjet da se i radnicima omogući sudjelovanje u vlasništvu. Hrvatsku poštansku banku (HPB) ne bi privatizirali.

Kad je riječ o davanju autocesta u koncesiju, smatraju kako se to trebalo napraviti prije njihove gradnje i tako danas ne bismo imali ni lipe duga.

'Svakako možemo razmišljati o privatizaciji autocesta, ali za koji novac i pod kojim uvjetima? Bili bismo prilično neozbiljni kad bismo dali odgovor bez prethodnih analiza kojima smo dužni upoznati hrvatsku javnost. Ali zalažemo se za to da prirodna bogatstva nikada ne budu privatizirana', kažu iz SZH-a.

DANSKI MODEL ZA TRŽIŠTE RADA

Na tržištu rada primijenili bi danski model. Danska je zemlja s najrazvijenijim zakonodavstvom na području fleksigurnosti. Najjednostavnije, riječ je o kombinaciji jednostavnog zapošljavanja i otpuštanja (fleksibilnost za poslodavce) i visokih naknada za nezaposlene (sigurnost za radnike). Sve to traži vrlo dobru suradnju socijalnih partnera – vlade, poslodavaca i sindikata – što u Hrvatskoj dosad nije bio slučaj.

Na pitanje što bi mijenjali u Zakonu o radu (ZOR), iz SZH-a odgovaraju kako u ZOR-u, što sad nije slučaj, mora biti definiran sustav isplate plaća na način da se plaća sastoji od fiksnog i varijabilnog dijela. 'Onima koji imaju razvijene radne navike takav model bi se sigurno svidio', smatraju u SZH-u.