IZUMIRANJE NACIJE

Ugledna znanstvenica ružnu istinu sasula ministru u lice

  • Autor: Marko Čulić
  • Zadnja izmjena 19.09.2013 09:26
  • Objavljeno 19.09.2013 u 07:00
Mirando Mrsić

Mirando Mrsić

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Jurinec/PIXSELL

Treći radni skup o demografiji, koja Hrvatsku po nekim vrlo negativnim statistikama stavlja na prvo mjesto u Europskoj uniji, održan je drugi put u zgradi HAZU-a. Prošli put skupu je na važnosti dao predsjednik RH, a ovaj put, ove u posljednje vrijeme krajnje popularne skupove, odabrao je posjetiti ministar rada Mirando Mrsić

U uvodnom govoru predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić izrazio je zadovoljstvo tolikim odazivom akademika, medija, kao i visokih političara, ovaj put ministra Mrsića. Kako je rekao, HAZU je jedna od institucija koja popravlja hrvatsku demografsku sliku radnog stanovništva budući da ima nemali broj aktivnih članova koji se ni sa 70, pa čak i 80 godina još uvijek 'ne daju' s posla,  a ima i jako puno mladih snaga. Upravo mali broj godina radnog staža jedna je od stavaka u kojima Hrvatska prednjači u Europi, kako je u svom izlaganju istaknula Alica Wetrheimer Baletić, a to je manje od trideset i tri.

Naš najveći autoritet u demografiji, dr. Wertheimer, jedna je od najvažnijih utemeljiteljica demografije kao znanosti još u SFRJ. 'Hrvatska demografska slika, a ovaj put govorimo o radnom stanovništvu, opet je katastrofalna. Imamo jednak broj stanovnika kao i 1953., s ogromnom razlikom. Tada je stanovništvo bilo mlado i radno sposobno. Tek sedam posto bilo je starije od 65 godina. Danas je to 17 posto, a ta brojka raste. Nadalje, Hrvatska već 150 godina ima emigraciju jaču od imigracije i jedina smo zemlja s takvom statistikom. I po još jednoj negativnosti prvi smo u Uniji - u zadnjih 20 godina imamo konstantnu depopulaciju, odnosno negativan prirodni prirast', upozorila je dr. Wertheimer na činjenicu da smo u vrhu kad se radi o starosti stanovništva.

Posebno je naglasila kako političari moraju napokon shvatiti da demografija nadilazi njihove četverogodišnje mandate i da se tu radi o procesima koji traju po dva do tri ili više desetljeća, ali da su svejednako važna kao i svi njihovi 'tekuće dnevni' problemi. 'Zašto Švedska nema ovaj problem? Zato što su ga počeli adresirati i po tom pitanju nešto raditi još 1934, (!) godine', rekla je Wertheimer. Pametnome dosta. Računica koju je dr. Wertheimer već treći put u dvije godine, pred sve većim auditorijima, prikazivala, zorno otkriva alarmantnost situacije po budućnost hrvatskoga stanovništva u idućih 30-ak godina. Ma koliko to zvučalo ružno, sve je više penzionera, na sve manji broj radno sposobnih, čemu treba pribrojati i onih 300 tisuća nezaposlenih.

Kako uporno tvrdi dr. Wertheimer, upravo toliko će nam nedostajati radnika 2050. godine. 'Sve vlade do sada smatrale su ovo pitanje irelevantnim i smatraju ga i danas. Ma koliko im se bilo teško odlučiti na neke nepopularne mjere, morat će ih početi provoditi, jer, jednostavno, nećemo opstati', zaključila je dr. Wertheimer. Ministar Mrsić složio se s izlaganjem dr. Alice Wertheimer Baletić, no iznio je isto tako da se ova Vlada ipak brine o tome što će biti za 20 ili 30 godina.'Htjeli mi ili ne htjeli priznati, sve činjenice o kojima je bilo riječi, one stoje. Životni se vijek produljuje, sve je više staračkog stanovništva i ova država će morati servisirati sve više i više staračkih domaćinstava bez prihoda. Govori se da tjeramo ljude s posla u grob, ali se na takva maliciozna vrijeđanja neću ni obazirati. Ono što je sve uzbunilo pomicanje granice odlaska u mirovinu sa 65 na 67 godina u budućnosti će, uz još neke poticaje, kao povećanje udjela radnog stanovništva između 55 i 65 godina koji je očajno nizak, donijeti gotovo 250 tisuća radno sposobnih više. To je upravo jedna od nepopularnih mjera o kojima je riječ, ali se proces neće odviti u dvije-tri, već 10 do 20 godina.

Također, a tu nema hoćemo ili nećemo, mi moramo moći servisirati umirovljeno stanovništvo', izjavio je Mrsić najavivši tri mjere na kojima Vlada aktivno radi. 'Kao prvo, radit ćemo na destimulaciji prakse preranog odlaska u mirovinu, drugo, povećati penalizaciju za odlazak iz tržišta rada (osim u slučajevima gdje radnik na to nije mogao utjecati kao i kod specifičnih zanimanja kao kod policijskih službenika), a kao treće, poboljšavati konstantno uvjete i privlačnost zaposlenja. Sve ovo, uz pripremu na imigraciju, a koja će neminovno doći te njezinu što bolju integraciju, stvari su na kojima Hrvatska Vlada itekako agilno radi i razmišlja', zaključio je ministar rada Mirando Mrsić skup o demografskoj slici radnog stanovništva RH zahvalivši se i akademicima i Akademiji na domaćinstvu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!