U samo tjedan dana u Hrvatskoj su zabilježene čak dvije teške prometne nesreće u kojoj su poginule tri osobe, a ono što ih veže je da su se dogodile u zaustavnoj traci. Pitali smo stoga prometnog stručnjaka Gorana Husinca koliko su takve nesreće česte i što mogu napraviti vozači da ih se što manje događa
Prije manje od tjedan dana Hrvatsku je potresla vijest da su dva radnika HAC-a poginula prilikom izvršavanja radnog zadataka na A6 u smjeru Zagreba, kod čvora Stara Sušica. Na njih je, naime, u zaustavnoj traci naletio kamion kojeg je, prema neslužbenim informacijama iz medija, vozio umirovljenik.
Samo nekoliko dana kasnije nova nesreća u zaustavnoj traci. U subotu je, naime, na A4 život izgubila 66-godišnja vozačica na čiji je automobil u zaustavnoj traci naletio pijani vozač. On je utomobilom prešao na traku za zaustavljanje te prednjim dijelom udario u stražnji dio osobnog vozila kojim je upravljala 66-godišnja žena. Od siline udara vozilo 40-godišnjaka je zabilo u zaštitnu ogradu nakon čega se njegovo vozilo ponovo odbilo u vozilo 66-godišnjakinje.
vezane vijesti
'Te nesreće u zaustavnoj traci relativno su česte, a događaju se u vrlo velikom broju zbog umora. Jednostavno, ljudi su premoreni, auto im šara lijevo-desno i oni voze u nekom umoru. U ljetnim mjesecima posebno, događa se da su zaustavne trake pune automobila koji su u kvaru. Taj kojem se auto pokvari stane na rub zaustavne trake, a ovaj drugi vozač ne pazi ili je umoran, auto mu prijeđe crtu i dođe do udara', kaže za tportal prometni stručnjak i sudski vještak za cestovni promet Goran Husinec.
'Jako je opasno stati u zaustavnoj traci. Prvo, ako se auto pokvari, ako postoji trava pored zaustavne trake, ja bih uvijek preporučio da se s autom otiđe na travu. Neće se automobilu ništa dogoditi; što više desno ga staviti, i odmah napustiti vozilo. Odmah staviti trokut i pratiti promet u slučaju da netko ide prema vama da stignete odskočiti', savjetuje Husinec.
Trokut je, prema prometnim pravilima, obavezan za staviti, no na cestama se rijetko može viditi da ga netko u zaustavnoj traci postavlja. 'Uvijek morate staviti trokut i postoji još dvije stvar gdje ljudi kod postavljanja trokuta griješe. Prva stvar, trokut mora biti udaljen najmanje tri sekunde od prolaza automobila, na autocesti on mora biti najmanje preko 100 metara udaljen da bi imao svrhu. I trokut mora biti i treba biti što bliže traci po kojoj se vozi, a ljudi ga obično stavljaju u kut na travu da netko 'ne naleti' na njega', kaže nam prometni stručnjak.
Napominje kako se u zaustavnoj traci može stati samo zbog kvara. 'Ako je već nužda, onda stanite na travu. Ali nikako blizu trake u kojoj se vozi, jer to su velike brzine, ljudi voze premoreni, voze na tempomatima koji jako pomažu, ali i odmažu jer se čovjek opusti i misli da auto vozi umjesto njega i dogodi se nesreća. Nikakva tehnika ne može zamijeniti premorenog vozača', kaže nam Husinec.
Naglašava da treba i dobro promisliti da li je kvar toliki da se baš mora stati i gdje uopće stati. 'Morate vidjeti je li to stvarno nužno, ljudi znaju osjetiti da nešto malo lupa u automobilu pa stanu. To nije nešto strašno i ako možete, nastavite voziti 80 km/h ili koliko već možete do prvog izlaza ili benzinske pumpe. Ili ako je baš nužno, stavite ga skroz desno i odmah napustite automobil. Nikako ne sjediti u autu i hladiti se s klimom i telefonirati. Iz svog iskustva znam da se u 90 posto nesreća dogodi da se ljudima pokvari auto, stanu desno, uzmu telefon i idu zvati pomoć dok sjede u autu. To nikako ne raditi. Prvo izađite, osigurajte auto, postavite trokut i onda zovite pomoć', zaključio je stručnjak.
