Liječnici Kliničke bolnice Dubrava upozoravaju na porast teških ozljeda uzrokovanih električnim i motornim alatima. U samo tjedan dana izveli su dvije replantacije i jednu revaskularizaciju, uspjevši spasiti odsječene dijelove tijela troje pacijenata nakon iznimno zahtjevnih mikrokirurških zahvata
Jedan od pacijenata ostao je bez prsta tijekom građevinskih radova na obiteljskoj kući. Liječnici su mu uspjeli ponovno spojiti prst, pri čemu su rekonstruirali krvne žile promjera svega 0,2 milimetra. Drugi je pacijent tijekom rada na cirkularu ostao bez tri prsta lijeve ruke. Replantacija je trajala čak devet sati.
'Tijekom same replantacije moramo izrazito paziti na te sitne strukture. Najprije se spajaju kosti i tetive kao veće strukture, a nakon toga slijedi mikroanastomoza arterija, vena i živaca', objasnio je za HRT specijalist plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije dr. sc. Marko Barić.
Dodao je da operacija jednog prsta u pravilu traje oko dva sata, što je svjetski standard, no u ovom je slučaju zahvat bio znatno složeniji. 'Malo smo se mučili s osteosintezom kosti pa je zbog toga to malo duže potrajalo', rekao je Barić.
U KB-u Dubrava godišnje obave dvadesetak replantacija, a ističu da uspjeh ovakvih zahvata ovisi o uigranosti cijelog tima. Velik iskorak za kliniku predstavlja i novi operacijski mikroskop, prvi koji su dobili nakon više od 20 godina, tijekom kojih su se za najsloženije zahvate morali snalaziti posuđujući opremu iz drugih bolnica.
'To je veliko olakšanje jer sada imamo svoj mikroskop, koji nam je na raspolaganju u svako vrijeme. Ima povećanje od 56 puta i mogućnost rada s 3D prikazom, pa možemo izvoditi i najsloženije zahvate koje dosad nismo mogli', rekao je za HRT predstojnik Klinike za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju prim. izv. prof. dr. sc. Rado Žic.
Osim u opremu, bolnica ulaže i u edukaciju liječnika. Jedan će specijalizant iduće godine provesti godinu dana na usavršavanju u Tajvanu kod jednog od vodećih svjetskih stručnjaka za kirurgiju brahijalnog pleksusa, perifernih živaca i mikrokirurgiju. 'Svake godine primi jednog ili dva specijalizanta iz cijelog svijeta, tako da je to velika stvar za Hrvatsku', rekao je Žic.
U bolnici očekuju da će zahvaljujući novoj opremi i dodatnom usavršavanju liječnika u budućnosti moći obavljati još složenije mikrokirurške zahvate zbog kojih su pacijenti dosad često odlazili na liječenje u Austriju, što bi donijelo i uštede hrvatskom zdravstvenom sustavu.