'Bilo bi nerealno i neodgovorno ne razmišljati o tome jer zdravstvene zaštite ne može biti bez čistih prostorija. Definitivno smo iscrpili sve mogućnosti na domaćem tržištu rada: uporno ponavljamo natječaje na kojima se ne pojavljuju kandidati, što je očito bumerang turizma. Dodatna okolnost jest povećan broj bolovanja u ljetnim mjesecima, što smo primijetili, ali nismo ovlašteni dovoditi u pitanje, pa nam je ukupno sve teže organizirati rad naših službi', rekao nam je Dolić.

Stranu radnu snagu već je angažirao KBC Rijeka, a posredno i KBC Zagreb preko vanjske tvrtke, kao i neke manje zdravstvene ustanove.

U splitskoj bolnici imaju kroničan manjak i medicinskih sestara, što su pokušali nadomjestiti različitim sredstvima, no zasad ipak ne razmišljaju o zahtjevu za interventnim uvozom radne snage iz trećih zemalja jer postoji problem nekompatibilnog obrazovnog sustava.

Više od 1000 zaposlenih na bolovanju

Od ukupno 4536 zaposlenih u ovome KBC-u, u lipnju je na bolovanju bilo njih 1027 – 177 liječnika, 420 medicinskih sestara, tehničara i primalja, 70 zaposlenih u administraciji, njih 181 iz kategorije 'pomoćnog osoblja' i 179 iz kategorije 'ostalih'. Premda se slični trendovi epidemije ljetnih bolovanja bilježe i u drugim hrvatskim bolnicama, situacija je specifična jer je KBC Split uvjerljivo najopterećeniji u Hrvatskoj s gotovo milijun stanovnika i najmanje pola milijuna turista koje opslužuje tijekom ljeta.

Brojnim liječnicima i medicinskim sestrama često je stoga nemoguće otići na godišnji odmor u ljetnim mjesecima – i zbog preopterećenja, i zbog visoke stope bolovanja. Vodstvo splitske bolnice ranije je od Vlade zatražilo ispomoć u medicinskim kadrovima tijekom turističke sezone, na isti način kao što na obali ispomoć dobivaju, primjerice, policija ili vatrogasci.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić ovog tjedna potvrdila je da se kao dugogodišnja ravnateljica pulske bolnice također suočavala s povećanim stopama bolovanja, često uvijek u istom periodu godine. Kao ministrica danas se suočila i s problemom u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Hrvatskoj, KBC-u Zagreb, kojemu također nedostaje pomoćnog osoblja. Dio potreba ondje su pokušali riješiti angažmanom vanjskih tvrtki, a sada će dodatno sniziti kriterije na javnim natječajima na kojima za zapošljavanje više neće biti potrebna ni osnovna škola.

Niske plaće

Ukupno, čini se da su problem prenisko postavljene plaće spremačica, ali i medicinskih sestara: mnogima od njih naprosto se više isplati zaposliti izvan sustava zdravstva čak i ako im njihova zdravstvena ustanova ponudi maksimalna dozvoljena primanja.

U KBC-u Split, konkretno, konstantno su otvoreni natječaji za zapošljavanje medicinskih sestara, no odaziv je redovito manji od očekivanog. Ova bolnica je u suradnji s Gradom Splitom i Splitsko-dalmatinskom županijom osmislila model po kojemu bi se subvencionirao smještaj osoblja koje bi došlo raditi iz drugih hrvatskih županija, pa i Bosne i Hercegovine, no usprkos interesu iskazanom u početnim anketama, rijetko se koja ponuda na koncu i prihvati.

Ako netko dolazi raditi 'na sezonu' u Split, logičnije je da se prihvati posla koji će mu biti više plaćen, recimo u ugostiteljstvu.

U splitskoj bolnici za tportal su potvrdili da su u lipnju prošle godine na bolovanju imali ukupno 975 zaposlenika, dakle neznatno manje (52) nego ove godine. Među njima se dakako nalazi i velik broj radnika koji su opravdano odsutni s posla – zbog stvarnih bolesti, velikog broja trudnoća, pa čak i preopterećenosti i umora – no brojne indicije upućuju na to da je dio bolovanja definitivno lažan.

Problem je i u proceduri: zabilježen je slučaj da je jedna od liječnica telefonski kontaktirala s privatnim domom za starije osobe, a javila joj se medicinska sestra koja je bila odsutna upravo s njezina odjela u bolnici – zbog bolovanja. Potvrđen je i slučaj zaposlenice koja je otvorila bolovanje pa na društvenim mrežama objavljivala fotografije s ljetovanja u inozemstvu, no prijava bolnice odbijena je uz obrazloženje da 'i putovanje može pomoći općem zdravlju pacijenta'.

KBC-u Split, kao i brojnim drugim poslodavcima u Hrvatskoj, ruke su najčešće vezane u slučaju općenitih i teško provjerljivih dijagnoza poput bolnih leđa.

Oglasio se HZZO

To je posao Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, no iz HZZO-a nam kažu da ne analiziraju podatke o privremenoj nesposobnosti za rad po poslodavcu, već po izabranom obiteljskom doktoru. Zbog toga nemaju dostupne podatke o tome je li ljeti bilo više bolovanja u KBC-u Split.

'Kontrole privremene nesposobnosti za rad (PNR) zaposlenika KBC-a Split su onoliko česte koliko bolnica HZZO-u dostavlja obrazložene zahtjeve za kontrolu PNR-a sukladno odredbi članka 48. stavka 9. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. U 2026. godini (od 1.1. do 17.07.2026.) bilo je devet (9) zahtjeva za kontrolu KBC-a Split sa sljedećim rezultatima: svih devet PNR-a bili su opravdani, od čega je dva PNR-a zaključio kontrolor HZZO-a, četiri je zaključio izabrani doktor prije kontrole te su tri PNR-a nastavljena i nakon kontrole. HZZO može kontrolirati PNR zaposlenih u KBC-u Split i kroz redovite kontrole PNR-a i posebna povjerenstva za kontrolu PNR-a, međutim njihov PNR se kontrolira jer su pacijenti određenog izabranog doktora, a ne zaposlenici nekog poslodavca, pa HZZO nema podatke koliko se PNR-a zaposlenih u KBC-u Split kontroliralo u redovitim kontrolama', poručuju.